Resava (reka)
Resava | |
---|---|
Opšte informacije | |
Dužina | 65 km |
Basen | 685 km2 |
Sliv | Crno more |
Vodotok | |
Izvor | Nastaje spajanjem Zlotske i Bobovačke reke na Kučajskim planinama. |
V. izvora | ~1120 m |
Ušće | Velika Morava |
Geografske karakteristike | |
Država/e | Srbija |
Oblast | Istočna Srbija |
Naselja | Despotovac, Svilajnac |
Reka na Vikimedijinoj ostavi |
Resava je reka u istočnoj Srbiji, koja izvire na planini Beljanici i najduža je desna pritoka Velike Morave. Nastaje spajanjem Bobovačke i Zlotske reke, na visini od 663 metara nadmorske visine, dok se najviši izvor Bobovačke reke nalazi na visini od oko 1.120 metara. Dužina njenog toka je 65 km, a sliv obuhvata površinu od 685km². Njen gornji deo predstavlja kompozitnu dolinu u kojoj se kratke klisure smenjuju sa malim kotlinama, da bi u svom donjem delu (posle Manasije), ona ušla u prostranu dolinu. U reci žive potočna pastrmka, krkuša i klenovi, a duž njenog toka podignut je niz ribnjaka u kojima se uzgajaju kalifornijske i žute pastrmke.
Resava protiče kroz Despotovac i Svilajnac, a u njenoj neposrednoj blizini se nalaze Resavska (Divljakovačka) pećina, vodopad Veliki buk (Lisine) i manastir Manasija (Resava), kao i velika nalazišta mrkog uglja, koja se eksloatišu u sklopu REMBASa.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Mala enciklopedija Prosveta (3 izd.). Beograd: Prosveta. 1985. ISBN 978-86-07-00001-2.
- Marković, Jovan Đ. (1990). Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 978-86-01-02651-3.