Resava (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Resava
Resava sa mosta kralja Aleksandra kod Despotovca
Opšte informacije
Dužina65 km
Basen685 km2
SlivCrno more
Vodotok
IzvorNastaje spajanjem Zlotske i Bobovačke reke na Kučajskim planinama.
V. izvora~1120 m
UšćeVelika Morava
Geografske karakteristike
Država/e Srbija
OblastIstočna Srbija
NaseljaDespotovac, Svilajnac
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Resava je reka u istočnoj Srbiji, koja izvire na planini Beljanici i najduža je desna pritoka Velike Morave. Nastaje spajanjem Bobovačke i Zlotske reke, na visini od 663 metara nadmorske visine, dok se najviši izvor Bobovačke reke nalazi na visini od oko 1.120 metara. Dužina njenog toka je 65 km, a sliv obuhvata površinu od 685km². Njen gornji deo predstavlja kompozitnu dolinu u kojoj se kratke klisure smenjuju sa malim kotlinama, da bi u svom donjem delu (posle Manasije), ona ušla u prostranu dolinu. U reci žive potočna pastrmka, krkuša i klenovi, a duž njenog toka podignut je niz ribnjaka u kojima se uzgajaju kalifornijske i žute pastrmke.

Resava protiče kroz Despotovac i Svilajnac, a u njenoj neposrednoj blizini se nalaze Resavska (Divljakovačka) pećina, vodopad Veliki buk (Lisine) i manastir Manasija (Resava), kao i velika nalazišta mrkog uglja, koja se eksloatišu u sklopu REMBASa.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]