Sava Petrović (lekar)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sava Petrović
Lični podaci
Datum rođenja(1839-01-14)14. januar 1839.
Mesto rođenjaŠabac, Kneževina Srbija
Datum smrti20. januar 1889.(1889-01-20) (50 god.)
Mesto smrtiBeograd, Kraljevina Srbija

Sava Petrović (Šabac, 14. januar 1839Beograd, 20. januar 1889) bio je srpski lekar, sanitetski pukovnik, dopisni član Srpske kraljevske akademije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Šapcu 14. januara 1839. (po starom kalendaru), a preminuo u Beogradu 20. januara 1889. (po starom kalendaru). Školovao se u Francuskoj. Po zanimanju je bio lekar, lični lekar kralja Milana Obrenovića,[1] jedno vreme i sanitetski pukovnik. Napisao je knjigu „Lekovito bilje u Srbiji“ 1883. godine.

Redovni član Srpskog učenog društva postao je 6. februara 1869. godine, a dopisni član Srpske kraljevske akademije 8. januara 1889. godina, samo 12 dana pre smrti.

Sto godina posle pojave OrfelinovogPodrumara“, Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 1883. godine štampa kao posebno izdanje „Lekovito bilje u Srbiji“ od dr Save Petrovića, sanitetskog pukovnika iz Beograda. Ovo delo je štampano na 470 strana. On je, slično Pančiću, bio lekar, koji se posvetio botanici i farmakognoziji. Petroviću je Pančić bio uzor, mnogo ga je cenio, po njegovim uputstvima radio i svoja dela mu posvetio s dubokim poštovanjem.

U Pristupu svog dela on piše:

Poznavanje popularne upotrebe bilja u lekarstvu nužno je za lekare rad pouke našeg naroda, koji često propada zbog toga što se u svoja domaća, nepouzdana sredstva oslanja, pa zbog toga suviše dockan pomoći traži od naučne medicine ili je nikako i ne traži. Narod se teško pomaže domaćim sredstvima i onde gde mu je bolest potpuno poznata, a onde očigledno propada kada bolest ne može da raspozna. Dužnost je, dakle, svakoga, a osobito lekara, da ga u tom pravcu obučava i na pravi put upućuje.

U okolini Niša je otkrio biljku Ramonda nathaliae (Natalijina ramonda), zajedno sa Pančićem je opisao i dao joj ime.[2]

Njegov rad na izučavanju lekovitog bilja nastavio je dr Rista Pešić Gostuški.

Od 1996. godine, u Nišu postoji biološko društvo koje nosi ime Save Petrovića, koje su osnovali profesori i studenti sa Departmana za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog Fakulteta Univerziteta u Nišu. Biološko društvo “dr Sava Petrović” radi na unapređenju obrazovne i naučno-isstraživačke delatnosti u oblasti biologije i ekologije, popularizaciji naučno-istraživačkog rada i očuvanju biološke raznovrsnosti i životne sredine.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Znameniti srpski lekari”. Srpska istorija. Pristupljeno 18. 1. 2019. 
  2. ^ „Kap vode ih vraća u život”. Blic. Pristupljeno 18. 1. 2019. 
  3. ^ „Biološko društvo “dr Sava Petrović. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]