Сапуњача
Sapunjača | |
---|---|
![]() | |
Naučna klasifikacija ![]() | |
Carstvo: | Plantae |
Kladus: | Tracheophytes |
Kladus: | Angiospermae |
Kladus: | Eudicotidae |
Red: | Caryophyllales |
Porodica: | Caryophyllaceae |
Rod: | Saponaria |
Vrsta: | S. officinalis
|
Binomno ime | |
Saponaria officinalis | |
Sinonimi[1] | |
|
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f3/Saponaria_officinalis_MHNT.BOT.40.40.jpg/220px-Saponaria_officinalis_MHNT.BOT.40.40.jpg)
Sapunjača (Saponaria officinalis L.) je zeljasta lekovita biljka iz porodice karanfila. Naučni naziv ove biljke potiče od latinske reči za sapun sapo (Saponaria) a epitet officinalis upućuje na njena lekovita svojstva
Opis biljke[uredi | uredi izvor]
Višegodišnja zeljasta biljka sa debelim valjkastim rizomom. Stabljika visoka 30-90 cm, uspravna, u gornjoj polovini granata obično bez dlaka. Listovi naspramno raspoređeni, izduženo jajasti, zašiljeni sa kratkim drškama. Obod liske je ceo. Cvetovi krupni, mirisni, sakupljeni u cvasti dihazijume, koje sve zajedno na jednom izdanku grade metlicu. Čašica cilindrična sa 5 zubaca, svetlozelena. Kruničnih listića 5, mnogo dužih od čašice, slobodni, beli ili svetloružičasti. Prašnika 10. tučak sa duguljastim plodnikom sa dva končasta stubića. Plod je čahura sa 4 ili 5 zubaca. Semena mnogo, sitna. Cveta VI-IX.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7b/Saponaria_officinalis_Prague_2011_1.jpg/300px-Saponaria_officinalis_Prague_2011_1.jpg)
Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]
Samoniklo raste širom Evrope i Azije do Sibira. Gaji se kao ukrasna i lekovita vrsta.
Stanište[uredi | uredi izvor]
Raste na vlažnim mestima, pored puteva, jaraka, reka, u vrbacima
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Koristi se koren (Saponariae radix). Rizom sa korenjem se vadi u rano proleće ili u jesen. Osušeni koren se upotrebljava kod prehlada, kašlja, za izbacivanje sluzi. Koren sapunjače je i blag diuretik. Najčešće se primenjuje u obliku čaja, odvara ili praška.
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/df/Wikispecies-logo.svg/34px-Wikispecies-logo.svg.png)