Svencjansko pobrđe
.svg)
Svencjansko ili Svjancjansko pobrđe (blr. Свянцянскае ўзвышша; rus. Свенцянская возвышенность; litv. Švenčionių aukštuma) predstavlja sistem morenskih uzvišenja na severozapadu Minske i jugozapadu Vitepske oblasti u Belorusiji, a takođe i krajnje istočne delove Litvanije.[1]
Pobrđe se proteže u pravcu zapad-istok u dužini između 120 i 130 km, dok je širina u pravcu sever-jug između 35 i 45 km. Ukupna površina ovog brdskog sistema je oko 2.700 km². Najviša tačka pobrđa nalazi se kod sela Kamaj u Pastavskom rejonu i leži na nadmorskoj visini od 228 metara.
Svencjansko pobrđe ograničeno je Ušačko-Lepeljskim pobrđem, Polackom, Gornjoberezinskom i Naračansko-Vilejskom nizijom. Predstavlja razvođe između sliva Zapadne Dvine na severu (reke Mjadzelka, Golbica, Berozovka i Mnjuta) i sliva Njemena na jugu (reke Strača i Servač).[2] Područje je poznato po brojnim jezerima, od kojih su najveća Mjadzel, Dolža, Šo i Dugo jezero koje je i najdublje jezero u Belorusiji sa dubinom od 53,7 metara.
Oko 40% teritorije ove oblasti je pod oraničnim površinama, dok šume čine oko 25% (mešovite četinarsko-listopadne). Postoje značajnija ležišta treseta koji se još uvek ne eksploatiše intenzivnije,[3] a za potrebe građevinske industrije vadi se glina i pesak. Jedan deo Svencjanskog pobrđa nalazi se u granicama nacionalnog parka Naračanski.[4]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Республика Беларусь. Архивирано на сајту Wayback Machine (2. април 2015)
- ^ Туристская энциклопедия Беларуси. — Мн. : БелЭн, 2007. — 648 с. ISBN 978-985-11-0384-9..
- ^ Геаграфія Беларусі: Энцыкл. даведнік. — Мн.: БелЭн, 1992. С. 72—73.
- ^ Дорогами Белоруссии. Мядельский район
Preporučena literatura[uredi | uredi izvor]
- Якушка В. П. Свянцянскія грады // Беларуская энцыклапедыя: У 18 т. Т.14: Рэле — Слаявіна / Рэдкал.: Г. П. Пашкоў і інш — Мінск: БелЭн, 2002. — Т. 14. — С. 271—272. — 512 с. — 10.000 экз. —. ISBN 978-985-11-0238-5. (Т. 14).