Sveti Kolumba

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kolumba
Sveti Kolumba, apostol Pikta
Puno imeColumba, Colm Cille
Datum rođenja7. decembar 521
Mesto rođenjaDonegol (okrug)Dalrijada
Datum smrti9. jun 597 (starost 75)
Mesto smrtiOstrvo Jona, Unutrašnji HebridiDalrijada

Sveti Kolumba (ir. Colm Cille - golubica crkve, šk. Columbkille,[1][2] 521-597) bio je irski monah i misionar zaslužan za širenje hrišćanstva u današnjoj Škotskoj.[3][4] Osnovao je manastir Jona, koji je vekovima bio glavna politička i verska ustanova u Škotskoj. On je svetac zaštitnik Derija u Irskoj. Bio je veoma poštovan i među Keltima iz Dalrijade i među Piktima, i danas je upamćen kao katolički svetitelj i jedan od 12 apostola Irske. U Irskoj, poznat je kao Kolmkil (ir. Colm Cille).[5][6][7]

Kolumba je studirao kod nekih od najistaknutijih crkvenih ličnosti Irske i osnovao je nekoliko manastira u zemlji. Oko 563. godine nove ere on i njegovih dvanaest pratilaca prešli su u Dunaverti blizu Sautenda, Argajl, u Kintajru pre nego što su se nastanili u Joni u Škotskoj, tada deo alsterskog kraljevstva Dalrijada, gde su osnovali novu opatiju kao bazu za širenje keltskog hrišćanstva među paganska severna piktska kraljevstva.[8][9] Ostao je aktivan u irskoj politici, iako je veći deo svog života proveo u Škotskoj. Njemu se mogu pripisati tri sačuvane ranosrednjovekovne latinske himne.[4]

Rani život u Irskoj[uredi | uredi izvor]

Kolumba je rođen u porodica Fedlimida i Itne iz Senel Konejla u Gartanu, okrugu pored Lok Gartana, u Tir Čonejlu (uglavnom modernom okrugu Donegal) na severu Irske. Sa očeve strane, za njega se tvrdi da je pra-praunuk Najla od devet talaca, pseudoistorijskog visokog kralja Irske iz 5. veka. Kršten je u Templ-Daglasu, u okrugu Donegal u župi Konval (na pola puta između Gartana i Leterkenija), od strane svog učitelja i ujaka Krutnehana.[10][11][12]

Kolumba je živeo u malom selu Glenkolmsil oko 5 godina, koje je dobilo ime po njemu. Ne zna se pouzdano da li se pri rođenju zvao Kolmsil ili je ovo ime usvojio kasnije u životu; Adomnan (Eunan) iz Jone je smatrao da je to njegovo rođeno ime, ali drugi irski izvori tvrde da je njegovo ime po rođenju bilo Krimtan (što znači 'lisica').[13] Na irskom jeziku njegovo ime znači „golub“, što je isto ime kao i prorok Jona (Jona na hebrejskom je takođe „golub“), čega su Adomnan iz Jone, kao i drugi rani irski pisci, bili svesni, iako nije jasno da li je namerno nazvan po Joni ili ne. Columba je takođe latinski za golub. (Pogledajte i rod ptica Columba.)

Ostaci crkve Svetog Kolumba, Gartan, okrug Donegal.

Kada je dovoljno napredovao u pismu, ušao je u monašku školu Movila, u Njutaunardsu, kod Finijana od Movila koji je studirao u Ninijanovom „manastiru Magnum” na obali Galoveja. On je imao je oko dvadeset godina i bio je đakon kada je, nakon što je završio obuku u Movili, otputovao na jug u Lejnster, gde je postao učenik ostarelog barda po imenu Geman. Kada ga je napustio, Kolumba je ušao u manastir Klonard, kojim je u to vreme upravljao Finijan, poznat po svetosti i učenosti. Ovde je upijao tradicije velške crkve, jer je Finijan bio obučen u školama Svetog Davida.[14]

U ranoj hrišćanskoj Irskoj, tradicija druida je propala zbog širenja nove hrišćanske vere. Izučavanje latinskog učenja i hrišćanske teologije u manastirima je cvetalo. Kolumba je postao učenik monaške škole u opatiji Klonard, koja se nalazi na reci Bojn u modernom okrugu Mit. Tokom šestog veka, neka od najznačajnijih imena u istoriji keltskog hrišćanstva studirala su u manastiru Klonard. Smatra se je da je prosečan broj đaka koji su pohađali nastavu u Klonardu bio 300.[7] Kolumba je bio jedan od dvanaest učenika Finijana od Klonarda koji su postali poznati kao Dvanaest apostola Irske. Zamonašio se i na kraju je zaređen za sveštenika.[15]

Misija u Škotskoj[uredi | uredi izvor]

U Irskoj, Kolumba je studirao kod najistaknutijih crkvenih dostojanstvenika i osnovao je više manastira. Oko 560. Kolumba se posvađao sa svojim učiteljem, Svetim Finianom iz Movile (engl. Finnian of Movilla, 495–589) oko Finianovog psaltira koji je Kolumba prepisao i hteo da zadrži kopiju: kralj Dijarmid (ir. Diarmait mac Cerbaill) presudio je da "svakoj kravi pripada njeno tele, pa tako i svakoj knjizi pripada njena kopija". Izgubivši knjigu, Kolumba je pobunio protiv kralja svoje saplemenike, O'Nile iz Alstera, nanevši kralju težak poraz: crkveni sinod osudio ga je na progonstvo i misionarski rad "dok ne prevede u hrišćanstvo onoliko duša koliko je stradalo u boju".[16] Oko 563. on i njegovih 12 pratilaca prešli su u Škotsku i nastanili se na malom ostrvu Jona u Unutrašnjim Hebridima (u to vreme deo kraljevine Dalrijada iz Alstera) gde su osnovali istoimeni manastir, kao bazu za širenje keltskog hrišćanstva među severnim kraljevstvima Pikta, koja su još uvek bila paganska[a]. Ostao je aktivan u irskoj politici, iako je ostatak života uglavnom proveo u Škotskoj. Pripisuju mu se tri sačuvane himne na latinskom.[5]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Južna kraljevstva Pikta već su ranije primila hrišćanstvo od Rimljana.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kenyon, Sherrilyn (2005), The Writer's Digest character naming sourcebook, Writer's Digest Books, str. 358, ISBN 9781582976495, Arhivirano iz originala 30. 4. 2016. g., Pristupljeno 16. 10. 2015 .
  2. ^ Columba (PDF) (na jeziku: norveški), NO: Keltiskfromhet, Arhivirano (PDF) iz originala 19. 10. 2013. g., Pristupljeno 30. 8. 2009 
  3. ^ Columba Edmonds (1908). "St. Columba, Abbot of Iona". In Catholic Encyclopedia. 4. New York: Robert Appleton Company.
  4. ^ a b Quiggin, Edmund Crosby (1911). „Columba, Saint”. Ur.: Chisholm, Hugh. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski). 6 (11 izd.). Cambridge University Press. str. 737. 
  5. ^ a b „Enciklopedija Britanika-Sveti Kolumba”. Pristupljeno 25. 2. 2020. 
  6. ^ „Katolička enciklopedija (1913)”. Pristupljeno 25. 2. 2020. 
  7. ^ a b  Gratton-Flood, W.H. (1907). „Twelve Apostles of Erin”. Ur.: Herbermann, Charles. Catholic Encyclopedia. 1. New York: Robert Appleton Company. 
  8. ^ Charles-Edwards 2000, str. 303.
  9. ^ Wagner & Konstam 2012, str. 14: states the Northern Pictish nations were still pagan while the southern Pictish kingdoms were Catholic
  10. ^ Reeves 1850, str. 82.
  11. ^ Munn 1985.
  12. ^ Ordnance Survey Memoirs for the Parishes of Desertmartin and Kilcronaghan, Ballinascreen Historical Society, 1986 .
  13. ^ Adomnan of Iona 1995.
  14. ^  Edmonds, Columba (1908). „St. Columba, Abbot of Iona”. Ur.: Herbermann, Charles. Catholic Encyclopedia. 4. New York: Robert Appleton Company. 
  15. ^ „St Columba and the Isle of Iona”. Historic UK (na jeziku: engleski). Pristupljeno 4. 1. 2022. 
  16. ^ „Bitka oko autorskih prava u Irskoj 6. veka”. Pristupljeno 25. 2. 2020. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]