Sefardska sinagoga u Zemunu
Sefardska sinagoga | |
---|---|
![]() | |
Osnovne informacije | |
Lokacija | Ugao ulica Dubrovačke i Primorske |
Religija | judaizam |
Grad | Zemun |
Država | ![]() |
Godina posvećenja | 23. mart 1871 |
Arhitektonski opis | |
Arhitekt(i) | Jozef Marks |
Stil arhitekture | romantizam |
Finansijer | Mato Ruso i sinovi |
Osnivanje | 23. mart 1871. |
Datum rušenja | 10. oktobar 1947. |
Sefardska sinagoga bila je jedna od zemunskih sinagoga, koja je napravljena 1871. godine, oštećena u bombardovanju Beograda 1944. godine, a nakon toga srušena, 1947. godine.
Izgled sinagoge[uredi | uredi izvor]
Sefardska sinagoga u Zemunu bila je jednobrodna građevina sa polukružnim apsidom, simetrično koncipiranom glavnom fasadom, naglašenog središnjeg rizalita sa simetrično postavljenim okruglim i lučno zasvedenim prozorima, ukrašena dominantnim frizom sa akroterijama u vidu kuglica, a oblikovana je u duhu romantizma.
Na osnovu sačuvanih fotografija sinagoge, zaključuje se da je graditelj Marks tražio uzore u poznatim građevinama evropskih metropola, dok je novac za izgradnju potekao iz Beča.[1][2]
Ova sinangoga je bila karakteristična po jednostavnoj i skladnoj arhitektonskoj formi. Predstavljala je materijalno svedočanstvo postojanja Jevreja u donjem Sremu i Zemunu, koji su imali uticaj na privredni i urbani razvoj.[1][3]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Sinagoga je podignuta 1871. godine prema planovima Josefa Marksa, koji je bio otac zemunskog graditelja Josifa Marksa.[4] Sefardska sinagoga bila je drugi sakralni objekat jevrejske zajednice u Zemunu, a glavni donator bila je bankarska bečka kuća „Mato Ruso i sinovi”, čiji je predstavnik bio Samuel Ruso.[5] Svečana ceremonija povodom otvaranja sinagoge održana je 23. marta 1871. godine, a na njoj je govorio rabin Levi Alkalaj, dok su prisutni bili baron Križ, general zemunski, gradski komunitetski načelnik major Bah koji je postavio temelje hrama.[1]
Živko V. Vasiljević, sin Vase Vasiljevića održao je govor „o ljubavi i slozi”.[6] Nakon postavljanja kamena temeljca položena je i povelja u kojoj se navodi : „od viših zemaljskih vlasti odobrenim planovima od ovdašnjeg graditelja gospodina Jozefa Marksa Božjom pomoću izgrađen”.[7]
Tokom Drugog svetskog rata oštećena je tokom savezničkog Bombardovanja Beograda i Zemuna, 17. aprila 1944. godine.[8] Komisija komunalnog odseka Narodnog odbora Zemuna je 1. oktobra 1947. godine sastavila zapisnik o uviđaju po predmetu rušenja hrama Jevrejske veroispovedne opštine u Zemunu, prema zahtevu iste opštine.[9][1]
Prilikom pregleda na licu mesta nakon bombardovanja, utvrđeno je da je zgrada sinagoge zidana od tvrdog materijala, bila je pokrivena biber crepom, krovna konstrukcija je popustila, a 2/3 krovnog pokrivača nema, a da je čak i ona 1/3 propala, kao i da su tavanica i galerija u hramu takođe popustile. Sinagoga nije imala patos, a prozori su bili oštećeni i bez stakla, dok je fasada bila oko 5% oljuštena. Nakon pregleda, Komisija je predložila da se zgrada sruši, teren raščisti i ogradi, a da se građevinski materijal upotrebi za opravku zgrade Jevrejske veroispovedne opštine, a preostali deo građevinskog materijala ostavi građevinskom preduzeću Gradskog narodnog odbora Zemun. U zapisniku je takođe navedeno da je predsednik Prosvetnog odseka istakao da zgrada nema umetničku i istorijsku vrednost, kao i da se ista treba srušiti.[1]
Sinagoga se nalazila na uglu ulica Dubrovačke i Primorske.[10] Sa rušenjem ostatka sinagoge počelo se 10. oktobra 1947. godine. Tokom šezdesetih godina 20. veka na mestu gde se nalazila sinagoga i u njenoj okolini napravljene su stambene zgrade.[11]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g d „Sefardska sinagoga u Zemunu” (PDF). beogradskonasledje.rs. Pristupljeno 9. 4. 2021.
- ^ „Verski objekti Beograda” (PDF). arhiv-beograda.org. Pristupljeno 9. 4. 2021.
- ^ „Kratka jevrejska istorija Beograda”. haver.rs. Pristupljeno 9. 4. 2021.
- ^ Ž. Škalamera, SJZ, II, ZZSKGB, Beograd 1967. str 80.
- ^ P. Marković, Građevine u Zemunu (rukopis), Zemun, 1911.
- ^ I.C. Soppron „Grenzbot”, br. 12, 1871. „Es war dies wieder einer janer schonen Momente, welshe in unserem Gemeinwesen erlruelicher Wiese ofter statuttfinder und den Beweis liefern”
- ^ Povelja zemunske sinagoge, Jevrejski istorijski muzej, Beograd
- ^ „Jevrejski istorijski muzej”. beotura.edukacija21.com. Arhivirano iz originala 11. 05. 2021. g. Pristupljeno 9. 4. 2021.
- ^ Arhiva Jevrejske opštine Zemun, pr. br. 118/947
- ^ „Sudbina beogradskih sinagoga” (PDF). arsmagine.com. Pristupljeno 9. 4. 2021.
- ^ Dokumentacija ZZSKGB, SJZ-A-26
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Bogunović, Slobodan (2005). Arhitektonska enciklopedija Beograda 19. i 20. veka I-III. Beograd: Beogradska knjiga.
- Sinagoge u Beogradu. Beograd: Zbornik jevrejskog istorijskig muzeja. 1997.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Sefardska sinagoga na sajtu beogradskonasledje.rs