Slepi guslar (spomenik)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slepi guslar
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaStari grad
Vrsta spomenikaskulptura
Vreme nastanka13/24. avgust 1913.
11. novembar 2020.

Slepi guslar je spomenik u Beogradu.

Na otkrivanju spomenika zvaničnici su objavili da je spomenik pronađen zahvaljujući dr Marku Popoviću u depou Muzeja grada Beograda, kao i da je od njega potekla inicijalna ideja za ponovno postavljanje novootkrivenog spomenika.[1][2]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Spomenik Karađorđu na Kalemegdanu[uredi | uredi izvor]

Slepi guslar jeste originalno bio deo spomeničke kompozicije voždu Karađorđu, čiji je autor Paskija Paško Vučetić, srpski slikar i vajar iz Splita. Ovu monumentalnu kompoziciju je na Kalemegdanu 13/24. avgusta 1913. godine otkrio kralj Petar I Karađorđević, a svečanosti su prisustvovali kraljević Aleksandar, kraljević Đorđe, predsednik Ministarskog saveta Nikola Pašić, gradonačelnik Beograda Ljubomir Davidović, vojvoda Radomir Putnik...

Spomenik Karađorđu su srušile austrougarske vlasti, neposredno po okupaciji Beograda 1916. godine. Na njegovom mestu imale su nameru podići spomenik caru Francu Jozefu. Iako je njegov spomenik stigao brodom 1918. godine, brzi ratni poraz Austrougarske je onemogućio da bude postavljen.

Na mestu ovog spomenika, 11. novembra 1930. godine je otkriven Spomenik zahvalnosti Francuskoj, delo Ivana Meštrovića.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „"SLEPI GUSLAR" KAO NEKAD NA KALEMEGDANU: Skulptura koju su Austrougari sklonili 1916. godine, vraća se na Beogradsku tvrđavu”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-11-12. 
  2. ^ „Skulptura "Slepi guslar" posle 104 godine na Kalemegdanu FOTO”. B92.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-11-12.