Spisak generala Vojske Knjaževine i Kraljevine Crne Gore

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U Crnoj Gori čin brigadira (generala) crnogorske vojske formalo i institucionalno je uveden reformama 1880-1881. Zakonom o ustrojstvu vojske za Knjaževinu Crnu Goru 1910. je uveden drugi nivo, čin divizijar kao najviši čin u crnogorskoj vojsci.

Prvi generali crnogorske vojske postavljeni su odmah nakon uvođenja čina, a poslednji su imenovani 1921. godine u emigraciji. U tom periodu imenovani su 55 generala, uključujući tri princa dinastije Petrović-Njegoš i tri počasna generala. U crnogorskom društvu koje je bilo vrlo specifično, pored vojnih funkcija, vojna elita često je vršila i najviše civilne službe

Posle uvođenja ustava prema zakonu o radu skupštine bilo je predviđeno da knjaz Nikola iz reda brigadira bira pet brigadira kao virilne poslanike. Tako su pojedini brigadiri po odluci knjaza postajali članovi crnogorskog parlamenta.

Spisak[uredi | uredi izvor]

Napomena: nepotpun spisak.

tri princa dinastije Petrović-Njegoš:

U crnogorskoj vojsci titulu počasnog generala crnogorske vojske dobilo je nekoliko visokih oficira stranih oružanih snaga:

  • Aleksandar Konstantinović, stari gardijski pukovnik srpske vojske i komandant Garde kralja Aleksandra Obrenovića. Aleksandar Konstantinović bio je otac Natalije, supruge princa Mirka Petrovića.
  • inženjerijski pukovnik Borivoje Nešić, nekadašnji načelnik Geografskog odjeljenja Generalštaba srpske vojske, koji je u toku Prvog svjetskog rata bio načelnik Artiljerijsko-inžinjerijsko-tehničkog odjeljenja Vrhovne komade crnogorske vojske u periodu od avgusta 1914. do kraja 1915. godine
  • kanadski pukovnik i hirurg Federik Burnam, koji je u toku Prvog svjetskog rata sa suprugom radio na organizovanju bolničke službe na teritoriji Crne Gore. Kasnije je unaprijeđen u generala britanske vojske

Sa titulama serdara i vojvoda[uredi | uredi izvor]

Među generalima, serdarsku titulu nosili su 4 generala: Janko Vukotić, Niko Kusovac, Miro Vlahović, a krajem 1915. godine ta titula je dodijeljena Mašanu Božović.

Titulu vojvode nosili su: Đuro Petrović, Mijajlo Vučinić, Lakić Vojvodić, Marko Popović i Vaso Ivanović. Prema nekim podacima titulom vojvode kralj Nikola je tokom emigracije nagradio i Ivana Bulatovića.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]