Stefaneum

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stefaneum
Stefaneum
Opšte informacije
MestoSremski Karlovci
OpštinaOpština Sremski Karlovci
Država Srbija
Vreme nastanka1903.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture
www.pzzzsk.rs

Stefaneum je jedna od značajnijih i vrednijih građevina u starom jezgru Sremskih Karlovaca, kao Prostorne kulturno-istorijske celine izuzetnog značaja za Srbiju.

Istorija zdanja[uredi | uredi izvor]

Zgrada Stefaneuma podignuta je 1903. godine. Projektant zdanja je bio Vladimir Nikolić. Prvobitna namena zgrade bila je za smeštaj đaka Bogoslovije, koji su se školovali pomoću blagodejanija, zadužbine mitropolita Stefana Stratimirovića.[1]

Zgrada je svojim položajem na krajnjem delu Trga Branka Radičevića zaokružio celinu građevina podignutim za potrebe Karlovačke patrijaršije.

Zgrada Stefaneuma je posle Drugog svetskog rata oduzeta crkvi, promenila je namenu, pa je njena unutrašnjost, posebno u prizemlju, bitno izmenjena.

Zgrada je vraćena u posed Eparhiji Sremskoj 2008. godine i u njoj se sada nalazi Akademija Stefaneum, čiji je osnivač Pokret konzervativne Srbije.[traži se izvor]

Zdanje danas[uredi | uredi izvor]

Stefaneum se nalazi na severnoj strani Trga Branka Radičevića, kao poslednja zgrada trga prema Dunavu. Glavna fasada okrenuta je ka Stražilovačkom potoku, a bočne prema Dunavu i Bogoslovskom seminaru. Osnova je u obliku ćiriličnog slova Š, sa kraćim srednjim krilom. Zgrada ima podrum, prizemlje, sprat i tavan. Stilski pripada istoricizmu (eklektika).[1]

U odnosu na važnije građevine, smeštene uz trg, zgrada Stefaneuma je jednostavnija i skromnija, bez suvišnih ukrasa.[1] U zgradi je smešteno nekoliko vrednih legata značajnih srpskih umetnika, uglavnom iz dijaspore.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Stefaneum Sremski Karlovci: Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture”. www.pzzzsk.rs. Pristupljeno 2023-03-15. 
  2. ^ „Sremski Karlovci - turizam”. Južnobački upravni okrug. Pristupljeno 29. 7. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]