Tatjana Ljujić Mijatović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tatjana Ljujić Mijatović
Lični podaci
Datum rođenja(1941-05-11)11. maj 1941.(82 god.)
Mjesto rođenjaSarajevo,  Nezavisna Država Hrvatska
Državljanstvo Bosna i Hercegovina
UniverzitetUniverzitet u Sarajevu
Politička karijera
Politička
stranka
Socijaldemokratska partija
Srpski član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine
20. decembar 1990 — 5. oktobar 1996.
Izbori1990.
PrethodnikNenad Kecmanović
NasljednikMomčilo Krajišnik

Tatjana Ljujić Mijatović (Sarajevo, 11. maj 1941), poznata i kao Tanja, bosanskohercegovačka je političarka. Po zanimanju je hortikulturista i pejzažni arhitekta. Bila je srpski član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mladost i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Tatjana Ljujić je rođena 11. maja 1941. u srpskoj porodici u Sarajevu.[1] Njen otac je bio pripadnik Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata. Osnovnu školu, gimnaziju i fakultet pohađala je u Sarajevu.[2]

Nakon što je 1964. diplomirala na Univerzitetu u Sarajevu kao inženjer poljoprivrede, Ljujićeva je 1982. magistrirala pejzažnu arhitekturu na Univerzitetu u Beogradu, zatim doktorirala u Sarajevu 1986. godine. Radila je kao pejzažni arhitekta u Beču od 1969. do 1971. i u Sarajevu od 1971. do 1979, a univerzitetski profesor u Mostaru i Sarajevu postala je 1982. godine.[1]

Politička karijera[uredi | uredi izvor]

Tatjana se politički aktivirala u predratnom periodu Bosne i Hercegovine.[3] Postala je poslanik u Skupštini SR Bosne i Hercegovine 1991. godine.[1]

Kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini 1992, Tatjana je odbacila srpsku nacionalnu politiku, ostala u Sarajevu tokom blokade grada i zagovarala multietničko i građansko uređenje BiH.[3] Kada je Nenad Kecmanović u julu 1992. dao ostavku na dužnost srpskog člana Predsjedništva Republike BiH, Ljujić-Mijatovićeva bila je srpski poslanik sa najviše glasova na opštim izborima 1990, koji je još uvijek boravio na teritoriji pod kontrolom RBiH. Biljana Plavšić i Nikola Koljević su takođe podnijeli ostavke, a dva poslanika ispred Ljujić-Mijatovićeve su napustili zemlju.[4] Preuzela je mjesto u Predsjedništvu, kao jedina žena među sedam članova. Dala je intervju u Beču 1993, o životu u Sarajevu pod blokadom, što je navelo ministra spoljnih poslova Austrije Alojza Moka, da zatraži da ona bude imenovana za ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama. Tokom dejtonskih pregovora, odlučno se suprotstavila podjeli Bosne i Hercegovine.[2]

Poslije rata ostala je članica Socijaldemokratske partije BiH.[2] Od 1998. do 2000. bila je zamjenica gradonačelnika Sarajeva, a zatim je bila u Gradskom vijeću. Članica je Srpskog građanskog vijeća.[1]

Lični život[uredi | uredi izvor]

Tatjana Ljujić Mijatović je razvedena. Ima dvije ćerke, od kojih je jedna Dunja Mijatović (rođena 1964).[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Biografija: Tatjana Ljujić Mijatović, zamjenica predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Sarajeva (na jeziku: bošnjački), Grad Sarajevo 
  2. ^ a b v g Hunt, Swanee (2004). This Was Not Our War: Bosnian Women Reclaiming the Peace (na jeziku: engleski). 245: Duke University Press. ISBN 978-0-8223-8606-3. Pristupljeno 11. 1. 2022. 
  3. ^ a b Cuvalo, Ante (2010). The A to Z of Bosnia and Herzegovina (na jeziku: engleski). Scarecrow Press. str. 147. ISBN 978-1-4616-7178-7. Pristupljeno 11. 1. 2022. 
  4. ^ Pejanovic, Mirko (2004). Through Bosnian Eyes: The Political Memoir of a Bosnian Serb (na jeziku: engleski). Purdue University Press. str. 147. ISBN 978-1-55753-359-3. Pristupljeno 11. 1. 2022. 
Političke funkcije
srpski član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine
1992—1996.
Sa: Mirko Pejanović
Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama
1996—2000.