Tode Kašiković
Tode Kašiković | |
|---|---|
| Datum rođenja | 1835. |
| Mesto rođenja | Biovo, Hercegovina, Otomansko carstvo |
| Datum smrti | 1895. |
Tode Kašiković srpski narodni dobrotvor, trgovac, spada u rijetke Srbe koji su se posebno istakli u svom životnom vijeku. Bio je skroman i povučen čovjek koji je vodio računa o svojim poslovima, a takođe i narodni dobrotvor.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u mjestu Biovu u Hercegovini 1835. godine. Tode je još u mladim danima napustio svoje rodno mjesto. U trainaestoj godini on odlazi kod svog rođaka Gavre Glišića, trgovca po zanimanju, i radi u njegovoj radnji. Pokazao se kao dobar radnik i pokazao volju za radom. To se domaćinu, Glišiću, dopalo te ga šalje na svoje imanje u Zemunik, nedaleko od Zadra, da njima upravlja i rukovodi. Toda su karakterisali vedrina, vještost i okretnost što je i dokazao tako što je unaprijedio povjereno imanje i to u roku od pet godina, koje je proveo na tom imanju. Zbog te činjenice , Tode, se čak i poslije smrti Glišića, zadržao u kući i vodio trgovinu pokojnog Glišića. Sin Gavre Glišića, Jovo, čovjek viđen i naučit, povjerava mu poslove u trgovini u potpunosti, koju je vodio do 1895. godine. Trgovački svijet u Zadru i okolini, pa i šire, imao je uvjerenje da je u svakom pogledu, dobar uzor čovjeka, uzor dobrog trgovca i dobrog srbina. [1]
Tode je taj uzor bio i za vrijeme svog života i smrti. Nije bilo crkve u okolini, nije bilo škole, nije bilo siromaha kome Tode nije pomogao i izašao u susret. U svakom društvu u Zadru, u svakom preduzeću on je bio viđen član i pomagač. Uvijek je posjećivao dobrotvorne, humane, prosvjetne, kulturhe i crkvene događaje. Svoje prihode djelio je sa narodom i ustanovama. Stoga ga je cijeli Zadar, mlado i staro, bogato i siroto, poštovao i pozdravljao.
Neposredno pred smrt darovao je svu bližnju i dalju rodbinu, tako da su svi bili zbrinuti, u onoj mjeri koja je njihova situacija zahtjevala. Takođe je pored rodbine darovao i narod, i to tako što je ostavio: 80.000 kruna u fond za obrazovanje i školovanje srpske omladine, 10.000 kruna pravoslavnoj crkvi Sv. Ilije u Zadru, 2.000 kruna za svoj pomen, 4.000 kruna pravoslavnoj crkvi u Trebinju, 2.000 kruna u legat manastiru Duži u Hercegovini, 1.000 kruna u crkvi Sv. Pantelejmona u Hercegovini, 300 kruna javnoj zadarskoj dobrotvornoj zadruzi, 600 kruna srpskoj ženskoj zadruzi i srpskom privredniku u Zadru, 200 kruna srpskom sirotištu u Dubrovniku i pjevačkom društvu "Branko" i 500 kruna pravoslavnoj crkvi u Spljetu. Najviše je dao svome narodu i to 230.000 kruna.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Bosanska vila 1900, str. (49).
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Nikola T. Kašiković (31. 12. 1907). „Tode Kašiković”. Bosanska vila. 24: 374.
