Todorci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Todorci su, prema staroslovenskoj mitologiji, mračni konjanici koji spadaju u red zlih bića. Njihovo pravo ime je vremenom izgubljeno, jer se nije smelo glasno izgovarati. Todorci predstavljaju spoj ljudi i konja. Ogrnuti su plaštom, nemaju lice, naoružani su sabljama i ponekad su nevidljivi. Uplašeni ljudi ih mogu čuti ali ih ne mogu videti.

Običaji i verovanja[uredi | uredi izvor]

Todorova nedelja, po hrišćanskom svecu, krije neke mračne tajne. Narodi poput Srba, Makedonaca i Bugara i danas slave sveca koga zovu Veliki Todor. Oni veruju da tokom Todorove nedelje svetac može doneti smrt, bolest i ludilo. Predanje govori da se na ovaj šestodnevni praznik, koji pada krajem meseca februara, nikako ne treba polaziti na put, a ako se baš mora, nikako noću jer se smatra da demonski jahači u Todorovu nedelju udarcima kopita usmrćuju sve ljude koji se nađu na putu. Na dan Todorove subote, mesi se konjski kolač ili kopitnjak, hleb izbušen ili okovan tako da njegova celina podseća na otisak kopita. Ovaj heb se daje svim konjima u domaćinstvu da ga nagrizu u dvorištu domaćina. Ovaj čin predstavlja prinošenje žrtve koja bi trebalo da umilostivi Todorce.

Vođa tamnih konjanika u pričama se pojavljuje tek iza svojih jahača. Dakle, hromi predvodnik ide na začelju, verovatno zato što je sporiji, a u Velikom Todoru su mnogi istraživači slovenske mitologije, na sonovu njegove velike moći, sa različitim uspehom tražili Trojana, Hromog Dabu, Crnoboga ili nekog drugog demona ili boga slovenskog panteona. Misli se čak i drevni kult Tračkog konjanika u bliskoj vezi sa ovim verovanjem koje su, prema tragovima, osim Tračana, poznavali i njihovi susedi Tribali, Mezi, Dardanci i Dačani, nekoliko vekova pre Hrista. Identitet ovog strašnog jahača ostaje skriven, baš kao i njegovo lice koje po pričama niko nikada nije video, jer je uvek pokriveno kalpakom.[1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gajić, Nenad (2011.); Slovenska mitologija, Beograd: Laguna

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Veselin Čajkanović: Stara srpska religija i mitologija, Beograd, 1994.
  • Sreten Petrović: Srpska mitologija u verovanju, običajima i ritualu, Beograd, 2015.
  • Spasoje Vasiljev: Slovenska Mitologija, Srbobran, 1928.
  • Dr Josip Mal: Istorija slovenskog naroda, Ljubljana, 1939.
  • Timar Merseburški: Hronika, 1012-1018.
  • Helmold: Hronika Slovena, 1171.
  • Povest minulih leta ili Nestorovna hronika, XI vek