Turav
| Turav Тураў; Туров | |
|---|---|
Gradska kuća | |
| Administrativni podaci | |
| Država | |
| Oblast | |
| Rejon | Žitkavički rejon |
| Osnovan | - prvi pomen 980. |
| Status grada | 2004. |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2009. | 2.975 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 52° 04′ 09″ S; 27° 44′ 10″ I / 52.069167° S; 27.736111° I |
| Vremenska zona | UTC+3 |
| Poštanski broj | 247980 |
| Pozivni broj | +375 (0) 2353 |
| Registarska oznaka | 3 |
| Veb-sajt | |
| zhitkovichi | |
Turav (bel. Тураў; rus. Туров) grad je u južnom delu Republike Belorusije. Deo je Žitkavičkog rejona Gomeljske oblasti.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Grad leži u zoni Beloruskog Polesja na desnoj obali reke Pripjat, na oko 25 km severozapadno od grada Žitkaviča i oko 258 km zapadno od administrativnog centra oblasti Gomelja.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Turav je jedan od najstarijih gradova u Belorusiji. Prvi put se pominje u letopisu Povest minulih leta. Godine 1005. tu je osnovana prva hrišćanska parohija na tom području, a tokom XI veka tu je napisano i Turavsko jevanđelje koje se smatra jednim od najstarijih beloruskih pisanih dela.
Bio je glavni grad Turavske kneževine i centar drevnog slovenskog plemena Dregoviči. U Turavu je rođen svetitelj i bogoslov Kiril Turovski.
Savet ministara Republike Belorusije je Turavu dodelio status grada 2004. kada su u njemu održani i dani slovenske pismenosti.
Demografija
[uredi | uredi izvor]Prema rezultatima popisa iz 2009. u gradu je živelo 2.975 stanovnika.[1]
| 1909. | 1939. | 2000. | 2009. |
|---|---|---|---|
| 6.435 | 5.439 | 3.500[1] | 2.975[1] |
Privreda
[uredi | uredi izvor]U gradu postoji samo jedno preduzeće i ono se bavi konzervacijom voća i sokova. Hotel je otvoren 2008. godine. Uprava Pripjatskog nacionalnog parka se nalazi u Turavu.