Turizam u Nišu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Turizam u Nišu je prema podacima iz 2016. privukao 76. 000 posetioca, od kojih je polovina stranih turista. Niš je jedan od najstarijih gradova na Balkanu kao i treći po veličini u Srbiji.[1]

Atrakcije[uredi | uredi izvor]

Niška tvrđava[uredi | uredi izvor]

Visoke zidine i kapije Niške tvrđave se uzdižu na desnoj obali Nišave i tamo se nalaze još od prve polovine 18. veka. Površina tvrđave je 21,1 hektar, visina bedema 8 metara, a širina 3 metra. Pored masivnih kamenih zidova i kapija, u tvrđavi se nalaze i brojni ostaci burne niške istorije.

Hamam je tursko kupatilo koje se nalazi na samom ulazu u tvrđavu. Njega su mogle koristiti ili samo žene (obično danju) ili samo muškarci (noću).[1]

Ćele-kula[uredi | uredi izvor]

Ćele-kula je spomenik koji je sazidan od lobanja srpskih vojnika nakon bitke na Čegru 1809. godine. Zapovednik Huršid-paša naređuje da se u znak opomene (zbog organizovane pobune) sazida kula od kamena i da se u nju uzidaju lobanje poginulih srpskih vojnika. Ovaj autentičan spomenik godišnje obiđe preko 30. 000 posetilaca.[1][2]

Kazandžijsko sokače[uredi | uredi izvor]

Kazandžijsko sokače je jedini sačuvani deo stare niške čaršije. Krajem dvadesetih godina 20. veka stare zanatske radnje i nekoliko kuća iz osmanlijskog perioda, počinju da se uređuju kao restorani, kafane, hoteli i kafići. Ovaj deo poseduje veliku arhitektonsku vrednost i pod zaštitom je države.[1]

Spomen-park Bubanj[uredi | uredi izvor]

Spomen-park Bubanj predstavlja spomen-kompleks, koji je sagrađen u znak sećanja na streljanje građana Niša u toku Drugog svetskog rata. Spomenik "Tri pesnice" je u obliku tri stisnute pesnice koje simbolizuju muškarca, ženu i dete kao i njihov otpor prema zločinu. Vajar ovog spomenika, Ivan Sabolić, je bio inspirisan trenutkom kada je jedan od osuđenika, neposredno pred streljanje, stisnuo pesnicu i podigao ju je u nebo i tako pozdravio slobodu koja će doći.[1]

Spomenik na Čegru[uredi | uredi izvor]

Spomenik na Čegru je spomenik koji simbolizuje herojski podvig vojvode Stevana Sinđelića i hrabrih ustanika u bici na Čegru. U toj bici, Turci su bili brojno jači i nemogavši da ih savlada, Sinđelić je pucao iz kubure u podzemni magacin baruta. U toj eksploziji poginuli su svi srpski vojnici, ali i mnogo Turaka.[1]

Muzeji[uredi | uredi izvor]

Medijana[uredi | uredi izvor]

Medijana je predgrađe antičkog grada Naisu (današnjeg Niša) koje je izgrađeno za vreme vladavine Konstantina Velikog. Medijana je jedan od značajnih arheoloških parkova u Srbiji, koji se prostire na površino od 40 hektara.[1]

Arheološka sala[uredi | uredi izvor]

U Arheološkoj sali Narodnog muzeja se nalaze brojni eksponati koji govore o postojanju naseobina na terotoriji Niša. Neki od interesantnih eksponata su ogrlica od životinjskih zuba, keltski mač, keramičke posude i bronzani ukrasi za kosu koji prikazuju razvoj civilizacije od kamenog do gvozdenog doba.[1]

Spomenici[uredi | uredi izvor]

Spomenik oslobodiocima Niša[uredi | uredi izvor]

Spomenik oslobodiocima Niša nalazi se u samom centru Niša, na Trgu kralja Milana. Ovaj spomenik simbolizuje oslobodilačke ratove koji su vođeni u Nišu za vreme vladavine Osmanlijskog carstva i tokom Prvog svetskog rata. Na samom vrhu spomenika nalazi se konjanik sa zastavom, a u sredini je prikazan Stevan Sinđelić u bici na Čegru, kao i Kole Rašić.[1]

Spomen obeležje caru Konstantinu[uredi | uredi izvor]

Na spomen obeležju nalazi se lik Konstantnina Velikog i on se nalazi na početku mosta ka Tvrđavi. Pored njegovog lika, na spomen obeležju se nalazi i Hristov monogram i ovo je delo vajara Mileta Koceva.[1]

Crkve i manastiri[uredi | uredi izvor]

Od crkava i manastira na teritoriji Niša ističu se: Crkva Svetog Nikole, Crkva Svetog Pantelejmona, Crkva Svetog cara Konstantina i carice Jelene, Saborni hram i Mali saborni hram. Interesantan podatak u vezi sa Crkvom Svetog Nikole je da je ona čak šest puna menjala versku namenu, od džamije do pravoslavnog hrama. U požaru 2001. godine izgorela je Saborna crkva sa ikonostasom i u njemu su nastradala sva umetnička dela koja su se nalazila unutra. Obnovljena je 9 godine kasnije.[1]

Okolina Niša[uredi | uredi izvor]

Niška banja[uredi | uredi izvor]

Niška banja spada u jedno od najtoplijih područija u Srbiji. Ona obuhvata pet izvora lekovite vode i na tom područiju vlada umereno-kontinentalna klima. Smeštena je u podnožiju šumovitog Koritnika i okružije je preko 70 hektara šume. Ova banja je obogaćena visokom koncentracijom minerala.[1]

Sićevačka klisura[uredi | uredi izvor]

Sićevačka klisura predstavlja deo kanjona Nišave i duga je 17 kilometara. Reka Nišava koja prolazi između severnih ogranaka Suve planine i južnih padina Svrljiških planina je usekla ovu klisuru.[3][1]

Suva planina[uredi | uredi izvor]

Suva planina se nalazi 20 kilometara od Niša i najviši vrh joj je vrh Trem (1810 metara). Ova planina je dobila naziv Suva jer izvora vode gotovo da nema na velikim nadmorskim visinama.[1]

ZOO Kutak[uredi | uredi izvor]

Zoo Kutak prihvatilište za životinje se nalazi u selu Kamenica u Nišavskom okrugu, na nekih 12 km od Niša, udruženje "ZOO Planet". Posetioci subotom i nedeljom mogu da vide domaće i divlje životinje iz prihvatilišta da ih hrane i igraju se sa njima. Takođe mogu da jašu konje rekreativno. Tu se nalazi i stalna postavka predmeta iz istorije u okviru negovanjlj obučaja i tradicije.[4]

Nišvil[uredi | uredi izvor]

Nišvil je međunarodni džez festival koji se održava tokom avgusta u Nišu. Na ovom festivalu učestvuju više od 20 muzičara iz celog sveta. Glavni program, prema nekim procenama, prati oko 20. 000 posetilaca.[1]

Filmski susreti[uredi | uredi izvor]

Festival glumačkih ostvarenja domaćeg igranog filma „Filmski susreti“ - Niš je jedinstvena manifestacija filmske umetnosti koja isključivo vrednuje kreativni rad filmskih glumaca. Festival se održava svake godine krajem avgusta u afiteatru Niške tvrđave.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m „Turistička organizacija grada Niša”. Turistička organizacija Niš (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 29. 05. 2019. g. Pristupljeno 2019-05-27. 
  2. ^ Ćele-kula (na jeziku: srpski), 2018-11-16, Pristupljeno 2019-05-27 
  3. ^ Sićevačka klisura (na jeziku: srpski), 2019-02-24, Pristupljeno 2019-05-27 
  4. ^ „ZOO Planet, sajt”. Arhivirano iz originala 21. 12. 2018. g. 
  5. ^ „Filmski susreti, sajt”.