Turšija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Turšija

Turšija (tur. turşu, grč. τουρσί-toursi, persijski ترشى torshi , kurd. ترشى Tirşîn, tirşî, trshin, bug. туршия, alb. turshi) je ukiseljeno povrće ili voće ili kombinacija povrća i voća uz dodatak aromatičnog bilja ili plodova i bilja koji podstiču fermentaciju. Najčešće se za turšiju koriste paprike (turšijare), krastavci, zeleni paradajz, šargarepa, karfiol. Povrće se slaže u velike staklene tegle i prelije rastvorom vode i soli. Za neke vrste povrća se dodaje i malo esencije. U seoskim domaćinstvima se turšija priprema u drvenim burićima ili kačicama. [1]

Turšija služi kao predjelo ili meze.[2]

Deo balkanske i bliskoistočne kuhinje[uredi | uredi izvor]

Turšija je deo balkanske i bliskoistočne kuhinje, na sunčanim prostorima gde ima dosta voća i povrća (Srbija, Severna Makedonija, Grčka, Kurdistan, Turska, Iran, Bugarska). Turski putopisac Evlija Čelebija pominje (u 17. veku) turšiju iz Travnika, koja se pripremala od posebne vrste krušaka - karamut, koje su se nakon fermentiranja koristile kao salata.[1]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ime u Srbiji je dobila prema turskom nazivu tur. turşu - турши.[3]

Референце[uredi | uredi izvor]

  1. ^ а б „Turšija”. Kuvarancije. Приступљено 24. 1. 2020. 
  2. ^ „KISELA ZIMNICA: turšija koja će vam trajati do sledećeg proleća (PROVERENI RECEPT)”. Лепа и срећна. Приступљено 24. 1. 2020. [мртва веза]
  3. ^ „Kako se pravi domaća turšija bez konzervansa na stari način?”. Башта Балкана. Приступљено 24. 1. 2020. 

Види још[uredi | uredi izvor]