Univerzitet Kalifornije (Berkli)

Koordinate: 37° 52′ 19″ S; 122° 15′ 31″ Z / 37.8719° S; 122.2585° Z / 37.8719; -122.2585[5]
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Univerzitet Kalifornije
University of California
MotoFiat lux (latinski)
Moto (na srpskom)Neka bude svetlost
Tipdržavni
Osnivanje23. mart 1868. god.; pre 156 godina (1868-03-23)[1]
Roditeljska
institucija
Univerzitet Kalifornije
Zadužbina6,9 milijardi $ (2022)[2][3]
KancelarKerol T. Krist
Broj studenata45.307 (jesen 2022)[4]
Preddiplomci32.479 (jesen 2022)[4]
Postdiplomci12.828 (jesen 2022)[4]
LokacijaBerkli, Kalifornija, SAD
37° 52′ 19″ S; 122° 15′ 31″ Z / 37.8719° S; 122.2585° Z / 37.8719; -122.2585[5]
NovineThe Daily Californian
Boje   
Sportski nadimakGolden bersi
Veb-sajtwww.berkeley.edu
Kampus Univerziteta Berkli

Univerzitet Kalifornije (engl. University of California, Berkeley, poznat i kao Ju-Si Berkli, Berkli, Kal ili Kalifornija)[6][7] je državni univerzitet u Berkliju, u saveznoj državi Kalifornija.[7] Osnovan 1868. kao Univerzitet Kalifornije, prvi je državni univerzitet koji je dobio zemljište i osnivački kampus sistema Univerziteta Kalifornije. Berkli nudi oko 300 osnovnih i postdiplomskih programa u širokom spektru disciplina.[8] Smatra se jednim od najboljih univerziteta na svetu.[9]

Berkli je jedan od 14 osnivačkih članova Asocijacije američkih univerziteta, sa 789 američkih dolara miliona potrošenih na istraživanje i razvoj u fiskalnoj godini okončanoj 30. juna 2015.[10][11]. U današnje vreme, Berkli održava bliske odnose sa tri Nacionalne laboratorije Ministarstva energetike Sjedinjenih DržavaNacionalnom laboratorijom Lorens Berkeli, Nacionalnom laboratorijom Lorens Livermor i Nacionalnom laboratorijom Los Alamos — i dom je mnogih instituta, uključujući Istraživački institut za matematičke nauke i Laboratoriju za svemirske nauke.[12] Putem njegove partnerske institucije Univerziteta Kalifornije, San Francisko (UCSF), Berkli takođe nudi zajednički medicinski program pri UCSF medicinskom centru.[13]

Prema podacima iz oktobra 2018. godine, berklijevi alumni, nastavno osoblje i istraživači imaju 107 dobitnika Nobelove nagrade, 25 dobitnika Tjuringove nagrade, i 14 dobitnika Fildsove medalje. Oni su isto tako osvojili 9 Vulfovih nagrada, 45 Makartur priznanja,[14] 20 Oskara, 19 Pulicerovih nagrada, i 207 Olimpijskih medalja (117 zlatnih, 51 srebrnih i 39 bronzanih).[15] Godine 1930, Ernest Lorens je izumeo ciklotron na Berkliju, pomoću koga su istraživači pri UK Berkli zajedno sa Berklijevom laboratorijom otkrili ili zajednički otkrili 16 hemijskih elemenata periodnog sistema – više od bilo kojeg drugog univerziteta na svetu.[16][17][18] Tokom 1940-ih, Berklijski fizičar R. Openhajmer, „otac atomske bombe”, predvodio je projekat Menhetn kojim je kreirana prva atomska bomba. Tokom 1960-ih, Berkli je bio posebno zapažen po Pokretu slobodnog govora kao i Antiratnom pokretu protiv rata u Vijetnamu, koje su predvodili njegovi studenti.[19][20][21] U 21. veku, Berkli je postao jedan od vodećih instituta u generisanju poduzednika i njegovi bivši đaci su osnovali veliki broj preduzeća širom sveta, među kojima su Apple, Tesla, Intel, eBay i AIG.[22][23][24][25][26]

Tokom 2018–19, Berkli je bio rangiran kao 5. međunarodno na Akademskom rangiranju Univerziteta u svetu, 27. u QS svetskom univerzitetskom rangiranju, 15. na Tajmsovom rangiranju svetskog univerzitetskog visokog obrazovanja, i 4. u izveštaju agencije U.S. News & World.[26][27][28][29] On je bio rangiran kao #9 u 2017. godine od strane Indeksa časopisa Priroda, kojim se mere najveći doprinosi publikacijama objavljenim u 82 vodeća časopisa.[27][28]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Pogled sa Saterovog tornja na Memorijalnom proplanku na centar Berklija

Godine 1866, privatni Koledž Kalifornije kupio je zemljište koje se sastoji od sadašnjeg kampusa u Berkliju kako bi ga prodao u vidu podeljenih parcela radi prikupljanja sredstva. Taj napor nije uspeo da prikupi potrebna sredstva, tako da se privatni fakultet spojio sa državnim Koledžom za poljoprivredu, rudarstvo i mašinstvo, da bi oformio Univerzitet Kalifornije, prvi univerzitet u državi sa punim nastavnim programom.

Po njegovom osnivanju, u Dvinelovom zakonu (zakonu Kalifornijske skupštine br. 583) je navedeno da će „Univerzitet u skladu sa svojim ustrojstvom, da obezbedi nastavu i temeljno i kompletno obrazovanje u svim oblastima nauke, književnosti i umetnosti, industrijskim i profesionalnim aktivnostima, i opšte obrazovanje, kao i specijalizovane kurseve obuke u pripremi za zanimanja”.[29][30]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „A brief history of the University of California”. Academic Personnel and Programs. Arhivirano iz originala 21. 10. 2020. g. Pristupljeno 24. 8. 2020. 
  2. ^ As of June 30, 2022; includes assets managed by the UC Regents in the General Endowment Pool for the exclusive benefit of Berkeley. „Annual Endowment Report, Fiscal Year Ended June 30, 2022” (PDF). University of California. 
  3. ^ „University of California 21/22 Annual Financial Report” (PDF). University of California. Arhivirano iz originala (PDF) 23. 05. 2023. g. Pristupljeno 20. 2. 2023. 
  4. ^ a b v „UC Berkeley Quick Facts”. UC Berkeley Office of Planning and Analysis. Pristupljeno 21. 10. 2021. 
  5. ^ „University of California - Berkeley”. Geographic Names Information System. United States Geological Survey. 14. 6. 2000. 
  6. ^ „Trademark Use Guidelines and Requirements” (PDF). University of California, Berkeley. Pristupljeno 18. 2. 2018. 
  7. ^ a b „Name”. Berkeley, University of California. 2014. Arhivirano iz originala 7. 4. 2014. g. Pristupljeno 24. 3. 2017. 
  8. ^ „History – UC Berkeley”. Berkeley.edu. Pristupljeno 8. 6. 2012. 
  9. ^ Examples include:
    1. Selingo, Jeffrey. „Our dangerous obsession with Harvard, Stanford and other elite universities”.  "…the Ivy League, along with Stanford, the University of Chicago, Duke, and a few elite public universities such as the University of Michigan, UC-Berkeley, and UNC-Chapel Hill are the pride of the American higher-education system around the world."
    2. Thoenig, Jean-Claude. „Organizational Governance and the Production of Academic Quality: Lessons from Two Top U.S. Research Universities”. Springer. str. 381—417.  "MIT and UCB were selected as two consistently top ranked universities internationally speaking, not only in terms of prestige in the eyes of international public opinion but also in terms of actual outputs as measured by metrics of excellence. They enjoy a very long tenure in the first decile whatever the classification used, and despite the fact that ranking agencies do not allocate the same weight to excellence and prestige indicators. Once they reach the top, they seem to remain there forever, despite increasingly tough competition from research universities who all vie to join the academic heavens"
    3. The University of California, Britannica Encyclopedia, Pristupljeno 5. 8. 2023 . "The Berkeley campus, which replaced the Oakland campus in 1873, remains a leader in scientific fields as well as in many other academic areas. In the 1930s researchers there produced the first cyclotron, isolated the human polio virus, and discovered several new chemical elements."
  10. ^ „Rankings by total R&D expenditures”. National Science Foundation. Arhivirano iz originala 13. 1. 2017. g. Pristupljeno 19. 1. 2017. 
  11. ^ „Member Institutions and Years of Admission”. Association of American Universities. 2011. 
  12. ^ „UC National Laboratories | UCOP”. www.ucop.edu (na jeziku: engleski). Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  13. ^ "2017–18 Best Hospitals Honor Roll and Overview" U.S. News & World Report (August 8, 2017)
  14. ^ Maclay, Kathleen (28. 9. 2010). „Two young faculty members named MacArthur "genius" fellows”. Newscenter.berkeley.edu. Pristupljeno 8. 6. 2012. 
  15. ^ „California Golden Bears Olympians”. calbears.com. Pristupljeno 23. 8. 2016. 
  16. ^ „Ernest Lawrence's Cyclotron”. www2.lbl.gov. Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  17. ^ „Chemical Elements Discovered at Lawrence Berkeley National Laboratory”. Lbl.gov. 7. 6. 1999. Pristupljeno 7. 3. 2016. 
  18. ^ „Branding the Elements: Berkeley Stakes its Claims on the Periodic Table”. Cal Alumni Association. Pristupljeno 7. 3. 2016. 
  19. ^ „Days of Cal | Berkeley in the 60s”. bancroft.berkeley.edu. Arhivirano iz originala 14. 01. 2013. g. Pristupljeno 19. 1. 2017. 
  20. ^ „Berkeley FSM | Free Speech Movement 50th Anniversary”. fsm.berkeley.edu (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 08. 08. 2017. g. Pristupljeno 19. 1. 2017. 
  21. ^ „Unforgettable Change: 1960s: Free Speech Movement & The New American Left | Picture This”. picturethis.museumca.org (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 29. 12. 2018. g. Pristupljeno 19. 1. 2017. 
  22. ^ „The list of top schools for producing tech entrepreneurs shows how clubby Silicon Valley really is”. Quartz. 1. 9. 2017. 
  23. ^ „In startup sweepstakes, it’s Cal vs. Stanford”. Berkeley News (na jeziku: engleski). 9. 9. 2016. Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  24. ^ „UC Berkeley third-largest producer of entrepreneurs, report says | The Daily Californian”. The Daily Californian (na jeziku: engleski). 18. 8. 2013. Arhivirano iz originala 08. 10. 2019. g. Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  25. ^ „The University Entrepreneurship Report – Alumni of Top Universities Rake in $12.6 Billion Across 559 Deals”. CB Insights Research (na jeziku: engleski). 29. 10. 2012. Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  26. ^ „Innovation and Entrepreneurship | Research UC Berkeley”. vcresearch.berkeley.edu (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 16. 07. 2019. g. Pristupljeno 6. 4. 2018. 
  27. ^ „10 institutions that dominated science in 2017”. Pristupljeno 28. 5. 2019. 
  28. ^ „Introduction to the Nature Index”. Pristupljeno 28. 5. 2019. 
  29. ^ „History of UC Berkeley”. University of California, Berkeley. Arhivirano iz originala 8. 2. 2011. g. „Founded in the wake of the gold rush by leaders of the newly established 31st state, the University of California's flagship campus at Berkeley has become one of the preeminent universities in the world. 
  30. ^ Berndahl, Robert (8. 10. 1998). „The Future of Flagship Universities”. University of California, Berkeley. Arhivirano iz originala 7. 2. 2011. g. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]