Univerzitet u Tibingenu
Eberhard Karls Universität Tübingen | |
lat. Universitas Eberhardina Carolina | |
Moto | Attempto! |
---|---|
Tip | državni |
Osnivanje | 1477. |
Osnivač | Eberhard V vojvoda od Virtemberga |
Budžet | 479 mil. evra |
Rektor | Bernd Engler |
Akademsko osoblje | 3.604 |
Administrativno osoblje | 1.375 |
Broj studenata | 28.515 (zimski semestar 2016/17) |
Preddiplomci | 21.800 (2016/17) |
Postdiplomci | 4.600 (2016/17) |
Broj fakulteta | 7 |
Lokacija | Tibingen, Nemačka |
Kampus | urban (univerzitetski grad) |
Boje | |
Afilijacije | German Universities Excellence Initiative, MNU |
Veb-sajt | www |
Univerzitet u Tibingenu (nem. Eberhard Karls Universität Tübingen, lat. Universitas Eberhardina Carolina), zvanično „Eberhard Karls univerzitet Tibingen“, je državni istraživački univerzitet osnovan 1477. godine, koji se ubraja u najstarije i najslavnije univerzitete u Nemačkoj. Jedan je od jedanaest elitnih univerziteta uvrštenih u Inicijativu izvrsnosti (Exzellenzinitiative) od strane vlade SR Nemačke. Osnovao ga je grof Eberhard, koji je kasnije postao i vojvoda regije Virtemberg. U svom nazivu nosi i prvo ime virtemberškog vojvode Karla Ojgena (nem. Karl Eugen). U slavne studente ovog univerziteta ubrajaju se filozofi Georg Vilhelm Fridrih Hegel, Fridrih Vilhelm Jozef fon Šeling, Ernst Bloh i Manfred Frank, pesnik Fridrih Helderlin, naučnici Johan Kepler, Alojz Alchajmer i Hans Gajger, teolozi Filip Melanhton, David Štraus, Paul Tilih i Miroslav Volf, dva predsednika (Roman Hercog i Horst Keler) i jedan kancelar SR Nemačke (Kurt Georg Kizinger), kao i šefovi diplomatije Konstantin fon Nojrat i Klaus Kinkel. Hegel, Šeling i Helderlin su delili sobu na Tibingenu i to prijateljstvo ostavilo je traga na njihovom kasnijem stvaralaštvu, izvršivši presudan uticaj na tok nemačke klasične idealističke filozofije i stvaranje ranog romantičarskog pokreta u Evropi. Na univerzitetu je dosad radilo deset nosilaca Nobelove nagrade, kao i papa Benedikt XVI. Osam alumnista je ovenčano Nobelovom nagradom.
Tibingen se ubraja u klasične nemačke univerzitete, poput onih u Hajdelbergu, Marburgu, Frajburgu, Getingenu i Jeni istorijski smatrane za najpretižnije u toj zemlji. Postoji izvesno istorijsko rivalstvo između Hajdelberga i Tibingena, analogno rivalstvu između prestižnih britanskih univerziteta u Oksfordu i Kembridžu. Iako se smatra da Tibingenom vlada elitistički duh, pa se još 1900. o studentskom bratstvu u Tibingenu govorilo kao o ”vođi nacije” ("Führer der Nation"), univezitet je ipak bio centar studentske pobune 1968. Tibingen je centar i jednog od najstarijih akademskih bratstava u Evropi - Corps Rhenania Tübingen, koje i danas neguje tradiciju akademskog mačevanja.
Univerzitetske klinike, čiji je broj veći od ukupnog broja medicinskih ustanova u obližnjem, nekoliko puta većem gradu Štutgartu, čine Tibingen jednim od najznačajnijih medicinskih centara Nemačke i bitno doprinose ukupnom budžetu univerziteta, koji je za 2014. godinu iznosio preko 479 miliona evra. U zimskom semestru 2013/2014 bilo je upisano oko 28.700 studenata, od čega 11% stranih.