Pređi na sadržaj

Fraort

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fraort
Grobnica koja se pripisuje Fraortu, Fakrigah, Mahabad, pokrajina Zapadni Azerbejdžan
Lični podaci
Datum smrti625. p. n. e.
Porodica
PotomstvoKijaksar
RoditeljiDejok
DinastijaMedijska dinastija
Kralj Medije
Periodoko 678. p. n. e.625. p. n. e.
PrethodnikDejok
NaslednikKijaksar

Fraort (staropersijski: 𐎳𐎼𐎺𐎼𐎫𐎡𐏁, romanizovano: Fravartiš; starogrčki: Φραόρτης, romanizovano: Phraórtēs), Fravartiš, Kašrit[1] ili Kaštariti[2] (? – 625. p. n. e.) bio je sin medskog kralja Dejoka i kralj Medije (oko 678. p. n. e.625. p. n. e.)[2] koji je prema Herodotu ujedinio medska plemena i za prestonicu odredio Ekbatanu (Hamgatanu) odnosno današnji Hamadan.[3]

Podaci o vladavini[uredi | uredi izvor]

Podaci o vladavini 4 međanska kralja dolaze iz Herodotove Istorije, gde on navodi četvoricu kraljeva u periodu od 150 godina pre Kirovog osvajanja Medije 550. p. n. e. Prema Herodotu Fraort je vladao 53 godine.[2]

Nakon brojnih asirskih pohoda na Međane u VIII veku p. n. e. plemenske konfederacije i poglavarstva zapadnog Irana krajem istog veka počinju da se ujedinjuju kako bi pružile otpor Asircima. Između 679. p. n. e. i 677. p. n. e. asirski kralj Asarhadon je porazio pobunjene Međane i njihove skitske saveznike predvođene Išpakajiem, nakon čega su se trojica medskih poglavara pojavila u Ninivi zahtevajući pomoć protiv gospodara susednih oblasti.[4]

U periodu 672. p. n. e. - 670. p. n. e. Međani i njihovi saveznici podižu pobunu protiv Asirije. Pobunjenicima se pridružila Mana 670. p. n. e. dok je Elipi odbio da plaća porez. Asirski izvori beleže Kaštaritija kao vođu pobune. Prema asirskoj oceni ustanak je bio podignut kao cilj ujedinjenja Međana. Kaštariti/Fraort bio je uspešan i stvorio je ujedinjenu državu Mediju.

Za vreme njegove vladavine desio se i pad države Urartu 640. p. n. e. kome su veoma doprineli Međani. Naime Međani su krajem vladavine Ruse II napali Urartu u okolini jezera Urmija i opustošili veliki broj tvrđava. Posle pada Urartua Međani su se okrenuli Persiji i u narednih nekoliko godina osvojili Anšan.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stefanović 2012, str. 308.
  2. ^ a b v g Stefanović 2012, str. 341.
  3. ^ Stefanović 2012, str. 342.
  4. ^ Stefanović 2012, str. 340.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Danijela Stefanović, I beše poput ptice u kavezu: Studija o istoriji i kulturi Starog istoka, 2012. Beograd: Službeni glasnik


Kralj Medije
(oko 678—625. p. n. e.)