Pređi na sadržaj

Hansko jezero

Koordinate: 46° 14′ 11″ S; 38° 28′ 37″ I / 46.2364° S; 38.4769° I / 46.2364; 38.4769
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hansko jezero
Koordinate46° 14′ 11″ S; 38° 28′ 37″ I / 46.2364° S; 38.4769° I / 46.2364; 38.4769
Tiplaguna, slano jezero
PritokeJaseni
Zemlje basena Rusija
 Krasnodarska Pokrajina
Maks. dužina19 km
Maks. širina7 km
Površina86 km2
Pros. dubina0,5−0,9 m
Maks. dubina1,8 m
Nad. visina0 m
DRV06010000211108100000098
Hansko jezero na karti Krasnodarskog kraja
Hansko jezero
Hansko jezero
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Hansko jezero ili Hanski liman (rus. озеро Ханское) periodično je slano jezero lagunskog porekla smešteno uz istočnu obalu Azovskog mora, na severu Krasnodarskog kraja Rusije. Cela jezerska akvatorija pripada Jejskom opštinskom rejonu.

Jezero se nalazi u južnom delu Jejskog poluostrva na nekih 40 km jugoistočno od grada Jejska, odnosno 130 km severozapadno od Krasnodara. U prošlosti je predstavljalo plitki zaliv Azovskog mora i bilo je sjedinjeno sa njegovim Bejsuškim limanom. Morski talasi i vetar su vremenom zaliv u potpunosti odvojili od ostatka morske akvatorije i pretvorili ga u jezero. Jezero danas ima ovalan oblik i izduženo je u smeru jugoistok-severozapad sa maksimalnom dužinom od 16 km, dok maksimalna širina ne prelazi 7 km. Kako se nivo jezera nalazi na nivou svetskog mora, površina jezerske akvatorije varira i kreće se od maksimalnih 86 km2 pa do potpunog odsustva vode. Prosečna dubina je od 0,5 do 0,9 metara, maksimalna 1,8 metara.

Zbog malih dubina vode jezero u letnjem delu godine usled visokih temperatura gotovo u potpunosti presuši ostavljajući za sobom veće naslage soli na površini, a u plićacima u kojima se voda zadržava salinitet je i do 12 puta viši u poređenju sa Azovskim morem. Glavni izvori vode u jezeru su uglavnom padavine i voda iz susednog mora koja se u vreme visoke plime i tokom oluja preliva preko uske peščane prevlake. Jedina pritoka jezera je reke Jaseni, a njene vode utiču na bilans jezera uglavnom u zimskom delu godine pošto i sama reka leti neretko presuši u donjem delu toka.

Blato koje se vadi sa dna jezera ima lekovita svojstva i sadrži visoke koncentracije sulfata, karbonata i hlorida natrijuma, kalcijuma i magnezijuma.

Jezero je zaštićeno zakonom od 1988. godine i ima status spomenika prirode. Na području oko jezera registrovano je prisustvo više od polovine svih ptica koje obitavaju na području Kubanja, a veličinom se posebno izdvajaju kolonije kudravih pelikana, velike čigre, crnoglavog galeba i velikog kormorana.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]