Pređi na sadržaj

Harkovski automobilsko remontni zavod

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Harkovski automobilsko remontni zavod
ukr. Харківський автомобільний ремонтний завод
Državana namenska kompanija
DelatnostAutomobilska industrija
Osnovano17.02. 1944.
OsnivačiMinistarstvo odbrane
SedišteHarkov, Ukrajina[1]
ProizvodiAutomobili, kamioni, autobusi, gusenična vozila, kamionski kranovi
Broj zaposlenih
550
Veb-sajtauto126.kharkov.ua/index.php

Harkovski automobilsko remontni zavod (ukr. Харківський автомобільний ремонтний завод) je deo vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine. Bavi se popravkom i remontom vozila i specijalne opreme Ministarstva odbrane Ukrajine. Ova kompanija je takođe poznata po proizvodnji autobusa i specijalnih tehničkih sredstava za civilne potrebe.

Istorija[uredi | uredi izvor]

1944—1991[uredi | uredi izvor]

Fabrika je osnovana 1944. godine radi popravke industrijski proizvedenih guseničnih vozila, traktora i motora za Crvenu armiju. Od 1970. godine. Kompanija je poznata pod imenom brojnom oznakom koja se koristila za Harkovske fabrike za popravku automobila №126 Ministarstva odbrane SSSR. Fabrika se uspešno bavila reemontom različitih vrsta vozila kao što su GAZ-66, ZIL-131, KrAZ-255V, KrAZ-256B1, KrAZ-6510, MAZ-537, MAZ-543, Ural-375, Ural-4320, autokranom KS-2573, brzohodnim tranšernim vozilom BTM-3, čistačem puta BAT-M, motorima iz porodice ЯMZ, ЯAZ, D12, V-2, V-46.

Posle 1991.[uredi | uredi izvor]

Nakon proglašenja nezavisnosti Ukrajine, fabrika je bila predata u nadležnost Ministarstvu odbrane Ukrajine i dobila novo ime: “Harkovski automobilsko remontni zavod”.

Tokom 90-tih zbog naglog pada potražnje i narudžbina za sektor odbrane, kompanija počinje da se bavi proizvodnjom civilnih vozila. Sve fabrike počinju da se bave remontom i modernizacijom traktora T-150 i T-150K, dodatnim remontom i ponovnom obradom uatomobila, traktora i autobusa, kapitalnim remontom konverzionih transportnih mašina HTZ-3N i MT-LBu, razvojem i sklapanjem terenskih vozila 150TL na bazi traktora T-150K i TM-96 i na bazi kamiona ATS-59G, specijalnih guseničnih mašina SHM-59G na bazi vučnog kamiona ATS-59G, transportno guseničnih vozila TGM-126, TGM-126-1, TGM-126-2 na šasiji MT-LB, 2S1 i MT-LBu, kao i specijalne tehnike na bazi vozila HTZ-26N.

Godine 1995, u okviru državnog programa konverzije odbrambenih preduzeća odlučio je da se otvori proizvodni pogon za proizvodnju velikih autobusa. Pogon je započeo proizvodnju autobusa Harze-5259, razvijenog od strane stručnjaka iz istraživačkog Instituta Ukravtobusprom u Lavovu. Autobus se slabo prodavao, pa je njegova proizvodnja morala da bude prekinuta.

Posle svog osnivanja 2005. godine državne fabrike "Tehvoenservis" ona je priključena koncernu[2]. Od 2006. godine, fabrika je započela proizvodnju još velikih autobusa - SKIF-5204 koje je razvio UTK "Skif", ali se i ono prodavalo malim količinama. Početkom 2008. godine, fabrika je bila u stanju da:

Od 2008. godine na spisku proizvoda Harkovskog autoremontnog zavoda ušao je autobus TUR A-061, na bazi Mercedesovog agregata 508D razvijenom od strane Ukravtobusprom-a iz Liva. Nakon osnivanja u decembru 2010. godine državnog koncerna "Ukrobornprom", on postaje de fabričke grupe. Krajem januara 2012. godine ekonomska situacija u preduzeću se pogoršala, pa je zbog visine dugova fabrika dospela na listu najvećih dužnika u Ukrajini[3]. U decembru 2013. godine GK "Ukroboronprom" u potpunosti je počelo da izmiruje svoje obaveze[4].

Posle 22. februara 2014.[uredi | uredi izvor]

Krajem novembra 2014. godine fabrika izdvojila 5,96 miliona grivna za popravku oklopnih vozila i traktora MT-LB-MT[5] za potrebe Oružanih snaga Ukrajine[6]. Dana 5. januara 2015. godine na poligonu u Žitomirskoj oblasti[7] oružanim snagama Ukrajine predata su 62 gusenična vozila MT-LB koja su se nalazila na remontu (od kojih je polovina bila opremljena instalacijam za mitraljeze)[8]. 14. aprila 2015. godine fabrika je dobila 9,56 miliona grivni za popravku vučnih kamiona MAZ i poluprikolice ukrajinske vojske[9]. Nakon toga, fabrika je dobila dva ugovora za popravku inženjerske opreme za Oružane snage Ukrajine (19 vojnih bagera EOV-4421 i 16 mašina za zemljane radove PZM-2) ukupne vrijednosti 9.072 miliona grivni[10]. Početkom juna 2015. gonine "Ukroboronprom" je objavio konkurs za poziciju direktora fabrike (zato što je bivši direktor bio otpušten)[11].

Proizvodi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Harьkovskiй avtomobilьnый remontnый zavod, GP // Predpriяtiя oboronno-promыšlennogo kompleksa Rossii i stran SNG. Spravočnik. izd. 4-e, per. M., (2008). str. 397
  2. ^ Harьkovskiй i Odesskiй avtoremontnыe zavodы podgotovяt k privatizacii // "Podrobnosti.UA" ot 11 яnvarя 2007
  3. ^ Aleksandr Griщenko. V spisok krupneйših dolžnikov v Ukraine po zarplate vošli šestь gospredpriяtiй Harьkovskoй oblasti // "Status Quo" (Harьkov) ot 16 яnvarя 2012
  4. ^ U 2013-mu zaborgovanіstь іz zarplat na pіdpriєmstvah Ukroboronpromu skoročeno maйže udvіčі[mrtva veza] // oficialьnый saйt GK "Ukroboronprom" ot 20 яnvarя 2014
  5. ^ Armія za tiždenь zamovila remont boйovoї tehnіki na 106 mіlьйonіv // "Naši groši" vid 24 listopada 2014
  6. ^ «Ukroboronprom» otrimav velike zamovlennя vid minoboroni[mrtva veza] // oficialьnый saйt GK "Ukroboronprom" ot 22 dekabrя 2014
  7. ^ Porošenko s vizitom pribыl na voennый aэrodrom v Žitomirskoй oblasti Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. februar 2015) // "Argumentы i faktы - Ukraina" ot 5 яnvarя 2015
  8. ^ BMP, «MTLB» ta «Gvozdiki»: prezident peredav ZSU novu partiю viйsьkovoЇ tehniki[mrtva veza] // oficialьnый saйt GK "Ukroboronprom" ot 5 яnvarя 2015
  9. ^ Armія vіdpisala 11 mіlьйonіv na avto й dviguni, 21 mіlьйon – na remont viniщuvačіv // "Naši groši" vid 17 kvitnя 2015
  10. ^ Aleksandr Griщenko. Harьkovskiй avtomobilьnый zavod polučil zakaz Minoboronы // "Status Quo" (Harьkov) ot 6 maя 2015
  11. ^ «Ukroboronprom» vыberet rukovoditeleй eщe dvuh harьkovskih zavodov // "Novosti Harьkova" ot 5 iюnя 2015

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]