Hajdu-Bihar (županija)
Hajdu-Bihar županija Hajdú-Bihar megye | |
---|---|
Država | Mađarska |
Region | Regija velike severne ravnice |
Admin. centar | Debrecin |
Površina | 6.210,56 km2 |
Stanovništvo | 2008. |
— broj st. | 543.802 |
— gustina st. | 87,56 st./km2 |
Broj naselja | 82 |
Zvanični veb-sajt |
Hajdu-Bihar (županija), (mađ. Hajdú-Bihar megye) je jedna od županija regiona velikih ravnica i severne mađarske u Mađarskoj, nalazi se u istočnom delu Mađarske i središnjem delu Regije velike severne ravnice.
Županiju Hajdu-Bihar svoje granice deli sa Rumunijom i mađarskim županijama Sabolč-Satmar-Bereg, Boršod-Abauj-Zemplen, Jas-Nađkun-Solnok i Bekeš. Površina županije je 6.210,56 km² a sedište županije je grad Debrecen.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Teritorija županije geografski je podeljena u nekoliko celina, koje ona istovremeno deli sa okolnim županijama. Severoistočni peščani obronci Njiršega (Nyírség), se prostiru preko granica županije a zapadni deo, Hortobađška pusta (Hortobágy Puszta), ravnica zauzima ostatak dela županije.
Hajdu-Bihar županija se nalazi u istočnom delu Mađarske. Veliki deo županijske teritorije je ravan i deo je ravnica Panonske nizije. Najviša tačka županije iznosi 170.5 m i nalazi se na severu županije, a najniža tačka iznosi 85 m i nalazi se na južnom delu županije.
Kroz županiju protiču dve veće reke, Tisa i Kereš, a tu je i jedna manja Berećo. Hortobađška regija je stvorena od reke Tise, usled dogogodišnjih poplava, pre nego što je korito Tise dovedeno u kontrolu. Posle izgradnje brana i nasipa oko Tise područje Hortobađa je postalo suvlje.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Hajdu-Bihar županija je formirana posle Drugog svetskog rata, a svoje današnje granice je dobila 1950. godine. Županija je nastala od istorijskih varmeđa Hajdu i Bihar i potpuno samostalnog dela Debrecena. Svako od od ove tri celine ima svoju samostalnu istoriju.
Kotari u županiji Hajdu-Bihar[uredi | uredi izvor]
U Hajdu-Bihar županiji postoji 9 kotara.
Kotari u županiji Hajdu-Bihar sa osnovnim statističkim podacima[1]:
Ime kotara | Sedište | Površina (km²) |
Broj stanovnika (1. januar 2007) |
Broj naselja |
---|---|---|---|---|
Balmazujvaroški | Balmazujvaroš | 731,22 | 29.551 | 4 |
Beretćoujfaluški | Beretćoujfalu | 1225,53 | 52.672 | 29 |
Debrecinski | Debrecin | 498,58 | 208.061 | 2 |
Derečke-Letaverteški | Letaverteš | 542,89 | 35.974 | 10 |
Hajdubesermenjski | Hajdubesermenj | 731,05 | 59.096 | 3 |
Hajduhadhaški | Hajduhadhaz | 635,75 | 60.932 | 11 |
Hajdusobosločki | Hajdusoboslo | 506,74 | 33.681 | 4 |
Polgarski | Polgar | 383,87 | 14.463 | 6 |
Pišpekladanjski | Pišpekladanj | 954,94 | 51.211 | 13 |
Gradovi sa statusom nosioca opštine[uredi | uredi izvor]
(Red spiska je napravljen po opadajućem nizu broja stanovnika datog mesta, popis je iz 2001. godine, kurzivnim tekstom su napisana originalna imena na mađarskom jeziku), a u zagradama je broj stanovnika.
- Hajdubesermenj Hajdúböszörmény;
- Nadudvar Nádudvar;
- Tisačege Tiszacsege;
- Hajdusoboslo Hajdúszoboszló;
- Polgar Polgár;
- Feldeš Földes;
- Balmazujvaroš Balmazújváros;
- Njiradonj Nyíradony;
- Biharkeresteš Biharkeresztes;
- Hajdunanaš Hajdúnánás;
- Letaverteš Létavértes;
- Njirabranj Nyírábrány;
- Beretćoujfalu Berettyóújfalu;
- Kaba Kaba;
- Šaretudvari Sárrétudvari;
- Pišpekladanj Püspökladány;
- Teglaš Téglás; Počaj Pocsaj;
- Hajduhadhaz Hajdúhadház;
- Komadi Komádi;
- Bagamer Bagamér;
- Hajdušamšon Hajdúsámson;
- Eđek Egyek;
- Čekme Csökmő;
- Hajdudorog Hajdúdorog;
- Hošsupalji Hosszúpályi;
- Derečke Derecske;
- Vamošperč Vámospércs;
- Nađrabe Nagyrábé;
- Počaj Pocsaj;
- Žaka Zsáka;
označene opštine su „velika“ sela.
Sela[uredi | uredi izvor]
|
|
|
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ (Teritorijalna podela: 25. septembar 2007., oblast i broj stanovnika: 1. januar 2007.), Kotari u Mađarskoj
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanična stranica
- Portal županije
- Turistički vodič Arhivirano 2012-12-05 na sajtu Archive.today