Cvetko Jovanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Cvetko Jovanović
Datum rođenja1862.
Mesto rođenjaLabuništaOsmansko carstvo
Datum smrti1938.
Mesto smrtiBeogradKraljevina Jugoslavija

Cvetko Jovanović (Labuništa, 1862Beograd, 1938) bio je srpski preduzetnik i dobrotvor po kome je beogradsko naselje Cvetkova pijaca dobilo naziv.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1862. godine u Labuništu kod Struge. Kada je odrastao doselio se u Beograd i kod Pravnog fakulteta je prvo prodavao semenke, a potom je otvorio piljarnicu. Pošto je posao dobro išao, kupio je komad zemljišta na Vračarskom polju gde je otvorio han sa štalama za konje, gde su svraćali putnici koji su prolazili Smederevskim putem, a zatim je iz toga nastala kafana sa nazivom Vračarsko polje. Kafana je ubrzo postola nadaleko poznata kao Cvetkova mehana, a krasili su je slika Marka Kraljevića sa natpisom „Vino pije Kraljeviću Marko, pola pije, pola Šarcu daje”. U njoj je 1933. godine prenoćio i kralj Aleksandar Karađorđević. Cvetko je imao četvoro dece, ali nijedno nije dugo poživelo, tako da nije imao direktnih potomaka. Bio je veliki dobrotvor i nosilac Ordena Svetog Save 5. reda zbog izgradnje naselja Kralj Aleksandar. Osnovao je Fond Cvetka Jovanovića i žene mu Stefane, gde je deo sredstava namenio izgradnji crkve u rodnom Labuništu, drugi deo za izgradnju zgrade za rentiranje, da bi se kasnije od prihoda za rentu davalo za pomoć hramu Pokrova Presvete Bogorodice, Društvu za podizanje hrama Svetog Save, školama, obdaništima i u druge humanitarne svrhe. Zbog njegovih zasluga jedna ulica je nosila njegovo ime.

Cvetko Jovanović je umro 1938. godine, a deset godina kasnije skoro sva njegova imovina je nacionalizovana. Njegova zadužbina je pripala Ministarstvu prosvete, kafana je preimenovana u Smederevo, pijaca u Zvezdarska a ulica koja je nosila njegovo ime u ulicu Slobodanke Danke Savić.[2][3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]