Crkva Svetog proroka Ilije u Puračiću
Crkva Svetog proroka Ilije | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Status | otvoren |
Tip | crkva |
Jurisdikcija | Srpska pravoslavna crkva |
Eparhija | Eparhija zvorničko-tuzlanska |
Osnivanje | 1903. god. |
Posvećen | Svetom Iliji |
Arhitektura | |
Nivo značaja | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
Lokacija | |
Mesto | Puračić, Lukavac |
Država | Bosna i Hercegovina |
Koordinate | 44° 32′ 35.37″ N 18° 28′ 37.93″ E / 44.5431583° S; 18.4772028° I |
Crkva Svetog proroka Ilije je srpska pravoslavna crkva koja se nalazi u Puračići, opština Lukavac, a pripada Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj.
Izgrađena je 1903. godine, a zajedno sa okonostasom sa 14 ikona na platnu, crkvenim tronom, ognjenim kolima, drvenim krstom, kompozicijom Svetog Save i ikonom Ilijinog ulaska na nebo proglašena je za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Opis[uredi | uredi izvor]
Pripada tipu jednobrodnih crkava sa zvonikom, zidanih sitnom ciglom - opekom. Ima pravougaonu osnovu dimenzija 18,80 m h 11,70 m. U osovini crkve, koja je orijentisana u pravcu istok - zapad, sa zapadne strane, nalaze se zvonik i apsida tako da ukupne dimenzije crkve iznose 25,70 m h 11,70 m.[1] Visina do vrha dvovodnog krova iznosi 12,20 m, a visina temena zvonika iznosi 18,50 m.[2]
Oltarski prostor sa časnom trpezom podeljen je od naosa velikim ikonostasom napravljenim od drveta sa slikama koje su rađene uljem na platnu. Ukupne dimenzije ikonostasa iznose 5,60 h 4 m.[2] U vertikalnom iščitavanju, ikonostas je podeljen na tri celine. Središnji deo nešto je viši u odnosu na druga dva. Sa druge strane, horizontalno iščitavanje celina ikonostasa omogućava sagledavanje jedinstvenog ikonografskog obrasca karakterističnog za pravoslavnu crkvu.[2][1]
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Prva drvena pravoslavna crkva u Puračiću sagrađena je 1881. godine. Godine 1895. započela je gradnja nove crkve na pristupačnijem ravničarskom delu Puračića, ispod Čaršije prema reci Spreči.[2] Završena je 1903. godine.[1] U vreme ratova bila je delimično oštećivana, ali je zadržala izvornu autohtonost.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „Pravoslavna crkva Puračić”. kons.gov.ba. Pristupljeno 12. 3. 2021.[mrtva veza]
- ^ a b v g d „Crkva sv. Ilije u Puračiću”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ljiljana Ševo, Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine, Biblioteka Baština Banja Luka, Banja Luka, 249.