Pređi na sadržaj

Crkvište Presvete Bogorodice u Kamenici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkvište Presvete Bogorodice
Osnovni podaci
Statushrišćanska pravoslavna bogomolja
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija niška
Osnivanjesredina 19. veka
PosvećenUspenju Presvete Bogorodice
Lokacija
MestoKamenica, Opština Dimitrovgrad
DržavaSrbija

Crkvište Presvete Bogorodice u Kamenici, naseljenom mestu na teritoriji opštine Dimitrovgrad, ruševina su pravoslavnog hrama koji pripada Eparhiji niškoj Srpske pravoslavne crkve.[1]

Crkvište se nalazi u neposrednoj blizini Kameničke reke i stene Zuber, između Kamenice i Senokosa, na mestu gde se ranije nalazilo selo Kamenica. To su ruševine nekadašnje crkve posvećene Uspenju Presvete Bogorodice. Hram je napušten, bez vrata, prozora i krova, a pod crkve je uništen od strane onih koji su tragali za zakopanim blagom, a od fresaka kojim je bila oslikana cela unutrašnjost hrama, ostali su samo fragmenti u apsidi.[2]

Stručni tim Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša izvršio je tehničko snimanje i ocenu stanja crkve, posle čega su izneli procenu da je crkva izgrađena ranije nego što se pretpostavljalo, u literaturi se uglavnom pominje kraj 19. veka kao period kada je crkva izgrađena. Međutim, procenjuje se da je donji sloj fresaka u apsidi, verovatno izrađen između 1620. i 1640. godine.

Meštani sela i njihovi potomci i prijatelji su 20. oktobra 2018. godine očistili teren oko crkve i klasifikovali kamene elemente koji su vremenom otpali sa zidina crkve. Eparhija niška dala blagoslov za obnovu crkve, kao i da je Zavod za zaštitu spomenika kulture u Nišu dostavio crkvenom odboru ponudu o izradi projektno – tehničke dokumentacije za rekonstrukciju crkve, te da se očekuje pokretanje akcije prikupljanja sredstava za njenu obnovu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dimitrovgradska parohija. Hramovi u parohiji”. Eparhija niška. Pristupljeno 20. 2. 2024. 
  2. ^ „Formiran odbor za obnovu crkve u Kamenici”. FAR. Pristupljeno 20. 2. 2024. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]