Čandrasekarova granica
Čandrasekarova granica ili Čandrasekarov limit je konstanta u astrofizici i uobičajeno iznosi 1,4 mase Sunca. Vrednost ove konstante varira zavisno od uzetih aproksimacija, a vrednost koju je računao Čandrasekar iznosi:
gde je μe prosečna molekularna težina elektrona, masa atoma vodonika, broj Pi, konstanta povezana sa rešenjem Lejn-Emden jednačine, Plankova konstanta, c brzina svetlosti, G ili γ gravitaciona konstanta.
Čandrasekarov limit izuzetno je bitan u evoluciji jedne zvezde. Naime, ukoliko je masa zvezdanog jezgra manja od Čandarsekarovog limita u trenutku kada zvezda potroši sve nuklearno gorivo, odnosno onda kada nema više vodonika u jezgru, a nema dovoljno energije da započne fuziju iz helijuma, tada zvezda počinje da kolapsira pod uticajem gravitacione sile. Na kraju nastaje beli patuljak. Ukoliko je masa jezgra veća od Čandarsekarovog limita, a manja od 3 mase Sunca, prvobitno nastaje crveni džin, a kada počne gravitacioni kolaps nastaju nova ili supernova. Gravitacionom kolapsu jezgra masa većih od tri mase Sunca prethodi eksplozija supernove. Na kraju evolucije, zvezde srednjih masa postaju neutronske zvezde, pri većim masama, nastaje crna rupa.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Dodatna literatura
[uredi | uredi izvor]- On Stars, Their Evolution and Their Stability Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. decembar 2010), Nobel Prize lecture, Subrahmanyan Chandrasekhar, December 8, 1983.
- White dwarf stars and the Chandrasekhar limit, Masters' thesis, Dave Gentile, DePaul University, 1995.
- Estimating Stellar Parameters from Energy Equipartition, sciencebits.com. Discusses how to find mass-radius relations and mass limits for white dwarfs using simple energy arguments.