Pređi na sadržaj

Šariški zamak

Koordinate: 49° 03′ 17″ N 21° 10′ 40″ E / 49.05472° S; 21.17778° I / 49.05472; 21.17778
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

49° 03′ 17″ N 21° 10′ 40″ E / 49.05472° S; 21.17778° I / 49.05472; 21.17778

Položaj Šariškog zamka

Šarišski zamak (slč. Šarišský hrad) je zamak u Slovačkoj, koja se nalazi oko 7km severozapadno od Prešova na severoistoku zemlje. Predstavlja jedan od najvećih i najstarijih zamkova u Slovačkoj, a po njemu se cela ta oblast zvala Šariš.

Podignut je na vrhu zaravnjenog izduženog kupastog brda visine oko 570 metara i prati njegove konture tako da osnovu zamka predstavlja veoma izduženi elipsoid (oko 280m sa oko 90m) u čijem se središtu nalazi pravougaona citadela sa kvadratnim donžonom koji i dalje dominira okolinom. Prostor zamka je bio naseljen još u neolitu i kao naselje je opstao do IV veka n. e. Potom se novo naselje razvilo u X veku i trajalo je do XII veka, da bi konačno u XIII veku bila podignut zamak u gotskom stilu, čiji se ostaci i danas vide. Tokom XV i XVI veka je dograđivan, ali biva razoren požarom 1687. godine, nakon čega više nije obnavljan i prepušten je zubu vremena.

Danas su ostaci zamka većinom porušeni, osim ostataka monumentalnih kula i kapija koji su većim delom opstali. Njegovo nekadašnje podhrađe koje se nalazilo u podnožju brda se razvilo u naselje pod imenom Veliki Šariš (slč. Veľký Šariš).

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]