Šušenski bor
Šušenski bor nacionalni park | |
---|---|
IUCN kategorija II (nacionalni park) | |
Mjesto | Krasnojarska Pokrajina Rusija |
Najbliži grad | Šušensko |
Koordinate | 52° 42′ N 91° 30′ E / 52.700° S; 91.500° I |
Površina | 392 km² |
Osnovano | 1995. godine |
Šušenski bor (rus. национальный парк «Шушенский бор») ("Sushenshky Forest") sastoji se od dve reprezentativne šume na krajnjem jugozapadu Sibira, na severnom delu planine Zapadni Sajan. Severni deo je šumska stepa, a južni deo je planinska četinarska šuma. Južni deo parka je oivičen veštačkim jezerom na reci Jenisej iza Sajano-Šušenske hidroelektrane, najveće hidroelektrane u Rusiji. Šuma predstavlja važan biodiverzitet i ima rekreativni značaj za planinarenje i turiste. Nalazi se u Šušenskom distriktu u Krasnojarskoj Pokrajini.[1]
Topografija[uredi | uredi izvor]
Šuma se sastoji od dve sekcije: manje ("Perovski"), koja je relativno ravna šumska stepa, 60 km severno od planinskog venca Zapadni Sajan, i mnogo veće "Planinske sekcije" na severnim padinama Zapadnog Sajana. Šuma pokazuje tranziciju između dve klimatske zone – šumske stepe i tajge, kao i različite vrste drveća i šuma na različitim visinama. Perovski deo (zona šumske stepe, 4,410 ha) i Planinski deo (Zapadni Sajan, 34,760 ha) imaju zajedno površinu od 39170 ha.[1]
Zapadnu i južnu granicu parka formira Sajano-Šušensko jezero, južno od Sajano-Šušenske hidroelektrane.
Planinskom sekcijom dominira masiv Borus, visoki greben sa pet vrhova. Najveći vrh je Mt. Poilovo visok 2,309 m.[2]
Klima i ekoregion[uredi | uredi izvor]
Klima u nacionalnom parku Šušenski bor je " umerenokontinentalna klima" (Kepenova klasifikacija klimata Dfb), sa velikim sezonskim temperaturnim promenama, sa vrućim i suvim letima, i hladnom zimom.[3]
Šušensko, (Rusija) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Klimatogram | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Planinska sekcija Šušenskog bora pripada ekoregionu "Četinarska šuma planine Sajan" (WWF ID#509).[4] Ovaj ekoregion obuhvata središnji deo sibirskih planina, u tranzicionoj zoni između sibirske tajge i mongolske stepe. Flora i fauna u parku su različite u zavisnosti od reljefa i nadmorske visine parka.
Flora[uredi | uredi izvor]
Izuzev tundre na vrhu masiva Borus, šuma spada u subalpsku zonu i podeljena je na tri podzone. Preko 1,400 m preovladava tajga sa svetloigličastim četinarima. Od 900 do 1,400 m je tajga sa tamnoigličastim četinarima. Ispod 900 m je tajga crnog bora na bogatom aluvijalnom zemljištu.[4] U proleće, alpske livade ozelene i procvetaju.
Fauna[uredi | uredi izvor]
Park naseljavaju brojni sisari kao što su: zec, crvena veverica, mrki medved, lisica, jelen, srna, mošusni jelen, los, i divlja svinja.[1] Podaci o pticama ukazuju na prisustvo 272 vrste, uključujući surog orla (Aquila chrysaetos), orla ribara (Pandion haliaetus), i crne rode (Cinonia nigra).[2]
Turizam[uredi | uredi izvor]
Planinarenje i ekoturizam su popularni zbog udaljenosti i raznolikosti terena, biljaka i životinja.. Postoje razvijene edukativne staze, a park nudi vodiče i usluge. Posetioci moraju da se prijave i kupe ulaznicu za planinsku sekciju parka. U parku se takođe organizuju plovidbe jezerom (koje se ponekad naziva "Sajansko more").[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „Official Site, National Park "Shushensky Bori"” (na jeziku: ruski). FGBU Shushensky Bor. Arhivirano iz originala 10. 01. 2016. g. Pristupljeno 10. 01. 2016.
- ^ a b v „Borus Massif, Sushensky National Park”. EcoSiberia. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 10. 01. 2016.
- ^ „Climate Data, Kosh-Agach”. climate-data.org.
- ^ a b „Sayan Montane Conifer Forest”. Encyclopedia of Earth. Pristupljeno 11. 01. 2016.