Ščučinski rejon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ščučinski rejon
Шчучынскі раён
Položaj Ščučinskog rejona
Država Belorusija
Oblast Grodnjenska oblast
Admin. centargrad Ščučin
Površina1.911,54 km2
Stanovništvo2009.
 — broj st.47.764
 — gustina st.24,99 st./km2
Vremenska zonaUTC+3
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Ščučinski rejon (blr. Шчучынскі раён; rus. Щучинский район) administrativna je jedinica drugog nivoa u severozapadnom delu Grodnjenske oblasti u Republici Belorusiji.

Administrativni centar rejona je grad Ščučin.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ščučinski rejon obuhvata teritoriju površine 1.911,54 km² i na 2. je mestu po površini među rejonima Grodnjenske oblasti.[1] Rejon je smešten u jugozapadnom delu oblasti između Grodnjenskog rejona na zapadu, Mastovskog i Dzjatlavskog na jugu te Voranavskog i Lidskog na istoku. Na severu je međunarodna granica sa Litvanijom.

Reljefom dominiraju reke Njemen i Ščara sa svojim brojnim maim pritokama.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rejon je uspostavljen 15. januara 1940. kao jedna od administrativnih jedinica tadašnje Baranovičke oblasti. U okvirima Grodnjenske oblasti je od 20. septembra 1944. godine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema rezultatima popisa iz 2009. na tom području stalno je bilo naseljeno 47.764 stanovnika ili u proseku 25,02 st/km².[2] U demografskom pogledu primetan je konstantan pad broja stanovnika na području rejona, tako da je u poslednjih 50 godina broj stanovnika prepolovljen, a tendencije pada nastavljaju se i dalje.

Kretanje broja stanovnika
1959. 1970. 1979. 1989. 1999. 2009.
91.468 89.590 80.550 68.475 61.518 47.764

Osnovu populacije čine Poljaci (46,38%) i Belorusi (44,99%) i ovo je jedan od retkih rejona u Belorusiji gde većinu stanovništva ne čine Belorusi. Rusi čine oko 6,39%, Ukrajinci 1,29% dok na ostale otpada svega 0,95%.

Administrativno, rejon je podeljen na područje grada Ščučina koji je ujedno i administrativni centar rejona, na dve varoši Žaludok i Astrina i na 13 seoskih opština. Na teritoriji rejona postoji ukupno 435 naseljenih mesta.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]