Ӓ (ćiriličko)
| Ćiriličko slovo Ӓ ӓ | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
| Slova slovenskih jezika | ||||||
| А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г |
| Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É |
| Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | Ѕ |
| И | Ѝ | И́ | І | Ї | Й | Ј |
| К | Ќ | Л | Љ | М | Н | Њ |
| О | Ó | Ò | Ō | П | Р | С |
| С́ | Т | Ћ | У | У́ | У̀ | Ў |
| Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш | Щ |
| Ъ | Ы | Ь | Э | Ю | Я | |
| Slova neslovenskih jezika | ||||||
| Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ |
| Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | Ꚉ |
| Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | Җ | Ӝ |
| Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ |
| Ӡ | Ź | Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ |
| Қ | Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
| Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ |
| Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | Ӧ |
| Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | Ҧ | Ҏ |
| Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ |
| Ӯ | Ӱ | Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ |
| Ҳ | Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
| Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ |
| Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | Э̄ |
| Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | Я̆ | Я̄ |
| Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | Ӏ | ||
| Istorijska slova | ||||||
| Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ |
| Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ |
| Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ |
| Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ |
| Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
| Digrafi ćirilice | ||||||
| Sva slova ćirilice | ||||||
Ӓ ӓ (Ӓ ӓ; iskošeno: Ӓ ӓ) je slovo ćiriličnog pisma[1] koje izgleda identično latiničnom A sa dijarezom (Ä ä). Zove se A sa dijarezom.
Koristi se u Hantijskom, Kildin-Samskom i Hil Mari jeziku. Takođe, ovo slovo se nekada koristilo u gagauškom jeziku (koje je kasnije zamenjeno sa ⟨aь⟩)
Ovo slovo se pojavljuje i u pojedinim dijalektima srpskog jezika.
Korišćenje[uredi | uredi izvor]
U Hil Mari i gagauškom jeziku, ovo slovo predstavlja skoro otvoreni prednji nezaokruženi samoglasnik, /ӕ/.
U Kildin-Samiju, ovo slovo predstavlja otvoreni pozadi nezaobljen samoglasnik /a/, za kojim sledi palatalizovani (ponekad se naziva i "polupalatalizovan") velarni nosni zvuk /nʲ/ ili jedan od alveolarnih zvučnih zaustavljanja /tʲ/ ili /dʲ/.
U Hantijskom jeziku ovo slovo predstavlja skoro otvoreni centralni samoglasnik /ɐ/.
Neki jezici predstavljaju slovo kao /ja/, identično izgovoru slova Я.
Ä se koristi i u nekim južnoslovenskim jezicima, uglavnom u srpskom jeziku za lakše pomeranje akcenata u gore navedenim jezicima, ne samo u deklinacijama već i drugde.
Primer:
•brät
Računarski kodovi[uredi | uredi izvor]
| Znak | Ӓ | ӓ | ||
|---|---|---|---|---|
| Naziv u Unikodu | CYRILLIC CAPITAL LETTER A WITH DIAERESIS |
CYRILLIC SMALL LETTER A WITH DIAERESIS | ||
| Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
| Unikod | 1234 | U+04D2 | 1235 | U+04D3 |
| UTF-8 | 211 146 | D3 92 | 211 147 | D3 93 |
| Numerička referenca znaka | Ӓ | Ӓ | ӓ | ӓ |
- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-18.