Ꙉ (slovo ćirilice)
Appearance
Ćiriličko slovo Ђерв | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|
Pozicija u Unikodu | ||||||
Veliko: U+A648 | ||||||
Malo: U+A649 | ||||||
Slova slovenskih jezika | ||||||
А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г |
Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É |
Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | Ѕ |
И | Ѝ | И́ | І | Ї | Й | Ј |
К | Ќ | Л | Љ | М | Н | Њ |
О | Ó | Ò | Ō | П | Р | С |
С́ | Т | Ћ | У | У́ | У̀ | Ў |
Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш | Щ |
Ъ | Ы | Ь | Э | Ю | Я | |
Slova neslovenskih jezika | ||||||
Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ |
Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | Ꚉ |
Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | Җ | Ӝ |
Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | Ẕ | Ẓ | Ԑ |
Ӡ | Ź | Ԇ | Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ |
Қ | Ӄ | Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ |
Ӆ | Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ |
Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | Ӧ |
Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | Ҧ | Ҏ |
Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | Ҭ | Ꚑ | Ԏ |
Ӯ | Ӱ | Ӳ | Ү | Ү́ | Ұ | H̑ |
Ҳ | Ӽ | Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ |
Ӵ | Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ |
Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | Э̄ |
Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | Я̆ | Я̄ |
Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | Ӏ | ||
Istorijska slova | ||||||
Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ |
Ҁ | Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ |
Ѩ | Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ |
Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | Ꙑ |
Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
Digrafi ćirilice | ||||||
Sva slova ćirilice |
Đerv (Ꙉ, ꙉ) je ćirilično slovo koje se koristilo u staroj ćirilici.[1]
Korišćen je u mnogim ranim srpskim spomenicima za predstavljanje zvukova /dʑ/ i /tɕ/ (moderni zvukovi ⟨Đ⟩ i ⟨Ć⟩).[2]
To je osnova modernih slova Ć i Đ.
Đerv se takođe često koristio u bosanskoj ćirilici, gde je to bilo zvanično korišćeno slovo. Kada se kombinovalo sa slovima N i L, predstavljalo je glasove /ɲ/ i /ʎ/ = ⟨Nj⟩ i ⟨Lj⟩.
Pravopisne reforme i oblikovanje slova Ć i Đ
[uredi | uredi izvor]Slovo Đ formirao je 1818. godine Vuk Stefanović Karadžić nakon nekoliko predloga za reformu đerva Lukijana Mušickog i Gligorija Geršića.[3] Međutim, slovo Ć (takođe zasnovano na osnovu slova đerv) prvi je upotrebio Dositej Obradović u direktnoj reformi slova đerv.[4][5]
Računarski kodovi
[uredi | uredi izvor]Znak | Ꙉ | ꙉ | ||
---|---|---|---|---|
Naziv u Unikodu | VELIKO ĆIRILIČNO SLOVO ĐERV | MALO ĆIRILIČNO SLOVO ĐERV | ||
Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
Unikod | 42568 | U+A648 | 42569 | U+A649 |
UTF-8 | 234 153 136 | EA 99 88 | 234 153 137 | EA 99 89 |
Numerička referenca znaka | Ꙉ | Ꙉ | ꙉ | ꙉ |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12.
- ^ Maretić, Tomislav. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, p. 14-15. 1899.
- ^ Lalević, Miodrag S. (1953). Potsetnik iz srpskohrvatskog jezika i pravopisa: s pravopisnim i jezičkim savetnikom. Rad. str. 75. „Oblik mu je u Vukovoj azbuci dao pesnik Lukijan Mušicki”
- ^ Maretić, Tomislav. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. 1899.
- ^ Campbell, George L.; Moseley, Christopher (2013-05-07). The Routledge Handbook of Scripts and Alphabets (na jeziku: engleski). Routledge. str. 85. ISBN 978-1-135-22296-3.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]