Andautonija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Andautonia
Остаци насеља
МестоШћитарјево Хрватска
Саграђен1. век - 4. век
Тип структуренасеље

Andautonia je starorimsko naselje i municipij na mestu današnjeg sela Šćitarjeva u blizini Velike Gorice.

Na mestu Andautonije se prije rimskog nalazilo ilirsko naselje. Andautonia se nalazila na desnoj obali reke Save na mjestu gdje je rimska cesta Siscia — Petovio prelazila reku. Arheološkim iskapanjima otkriveni su bedemi, nekropole, termalni komples s vodovodom, kanalizacijom i sistemom za zagrejavanje prostorija, tragovi luke i predmeti iz svakodnevnog života stanovnika. Andautonia propada i gubi na značenju u razdoblju od 4. do 7. veka za vreme velike seobe naroda.

Istorija grada[uredi | uredi izvor]

Severno od Save (lat. Savus flumen) Rimljani su osnovali panonske provincije gornju Panoniju ili Panoniju Superior (lat. Pannonia Superior) i donju ili Panoniju Inferior (lat. Pannonia Inferior), koje su se prostirale do obale reke Dunav (lat. Danubius flumen) na severoistoku, na jugozapadu je granica bila Italija, a na jugu provincija Dalmacija. Andautonija se nalazila u delu gornje Panonije (Superior), na području koje je naseljavalo pleme Andautonaca. Grad je sagrađen u 1. veku, oko 12 km od desne obale Save, na putu iz Akvileje prema Sirmijumu. Grad postaje municipijum 70. godine, tokom vladavine Flavijevaca. A verovatno je napušten u 4. veku.

Grad se pominje u antičkim izvorima, kod Ptolemeja i u antičkim itinerarima (lat. Itinerarium Antonini Augusti).

Arheološka istraživanja[uredi | uredi izvor]

Grad je otkrio Matija Petar Katančić u 18. veku, posmatrajući vidljive ostatke rimskog grada utvrdio je da se radi o Andautoniji. Prva iskopavanja započeo je Bojničić 1882. i 1883. na području Gradišća. Istraživanje grada počinje pronalaskom Maksiminovog miljokaza 1934. godine. Arheološki muzej u Zagrebu započinje sistematska iskopavanja 1969. godine. Od 1981. godine iskopavanja se vrše u dvorištu županijskog ureda, a od 1984. paralelno se vrše i konzervatorski radovi.

Arheološki park koji se može videti sadrži ulicu, rimske terme, dve zgrade i nekropolu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dorica Nemeth — Enrlich, (1988) Hronika iskopavanja, Ščitarjevo istraživanja i zaštitni radovi 1984—1988, VAMZ, 3.s., XXI

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]