Nihil est in intellectu quod non prius fuerit in sensu
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Gottfried_Wilhelm_von_Leibniz.jpg/220px-Gottfried_Wilhelm_von_Leibniz.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b8/John_Locke.jpg/220px-John_Locke.jpg)
Nihil est in intellectu quod non prius fuerit in sensu (nisi intellectus ipse) lat. (izgovor: nihil est in intelektu kvod non prijus fuerit in sensu (nisi intelektus ipse). Ništa nije u razumu što prethodno nije bilo u čulima. (Gotfrid Vilhelm Lajbnic)[1]
Porijeklo izreke
[uredi | uredi izvor]Ova izreka je više nego izreka. Ona je bazna filozofska misao koja rodonačeluje i porađa mnoge filozofske pravce i pojedinačnosti. Izrekao je u smjeni sedamnaestog u osamnaesti vijek, Gotfrid Vilhelm Frajher (baron) fon Lajbnic, (nem. Gottfried Wilhelm Freiherr (baron) von Leibniz), renesansno obrazovan duh njemačke i svjetske kulture; filozof, matematičar, pronalazač, pravnik, istoričar, diplomata, politički savjetnik. Smatraju ga poslednjim čovjekom enciklopedijskog znanja zapadne kulture.[1]
Tumačenje
[uredi | uredi izvor]Lajbnic smatra da ništa ne postoji u svijesti, što nije bilo u čulima (osim samog razuma). Ovu Lajbnicovu misao citira Džon Lok u prilog tezi da se spoznaja zasniva na iskustvu.[1]
Reference
[uredi | uredi izvor]Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- [1] (jezik: engleski)