Pređi na sadržaj

Nihil est in intellectu quod non prius fuerit in sensu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gotfrid Vilhelm Lajbnic
Džon Lok

Nihil est in intellectu quod non prius fuerit in sensu (nisi intellectus ipse) lat. (izgovor: nihil est in intelektu kvod non prijus fuerit in sensu (nisi intelektus ipse). Ništa nije u razumu što prethodno nije bilo u čulima. (Gotfrid Vilhelm Lajbnic)[1]

Porijeklo izreke

[uredi | uredi izvor]

Ova izreka je više nego izreka. Ona je bazna filozofska misao koja rodonačeluje i porađa mnoge filozofske pravce i pojedinačnosti. Izrekao je u smjeni sedamnaestog u osamnaesti vijek, Gotfrid Vilhelm Frajher (baron) fon Lajbnic, (nem. Gottfried Wilhelm Freiherr (baron) von Leibniz), renesansno obrazovan duh njemačke i svjetske kulture; filozof, matematičar, pronalazač, pravnik, istoričar, diplomata, politički savjetnik. Smatraju ga poslednjim čovjekom enciklopedijskog znanja zapadne kulture.[1]

Tumačenje

[uredi | uredi izvor]

Lajbnic smatra da ništa ne postoji u svijesti, što nije bilo u čulima (osim samog razuma). Ovu Lajbnicovu misao citira Džon Lok u prilog tezi da se spoznaja zasniva na iskustvu.[1]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b v Klajn I. i Šipka M, Veliki rečnik stranih reči i izraza, Prometej, Novi Sad, 2008.g.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
  • [1] (jezik: engleski)