Token u računarstvu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Token u računarstvu je objekat u softveru ili hardveru koji predstavlja pravo na realizaciju neke operacije, najčešće u računarskim mrežama pri razmeni podataka između stanica mreže.

Etimologija reči token[uredi | uredi izvor]

Reč token potiče od staroengleske reči tacen sa značenjima: znak, simbol, oznaka, amblem, karakteristika, indikacija, sugestija; predznak, čudo; evidencija, potvrda, standard, autoritet, pravo, garancija, identitet, substitut.

Token u praksi[uredi | uredi izvor]

Token u Računarstvu[uredi | uredi izvor]

  • Token je formacija bitova koja omogućava računaru postavljanje podataka na prenosne uređaje.
  • Tokenizacija je proces zamene poverljivih podataka.
  • Token kao objekat jezika Petri net, matamatičkog modeliranja.
  • Token kao indikator sesije, skup podataka koji se koristi u mrežnim komunikacijama (pr. pomoću HTTP).
  • Autentikacioni hardverski token ili kriptografski token, fizički uređaj u računarskoj razmeni.
  • Pristupni token, sistemski objekat koji predstavlja subjekat kontrole pristupnih operacija.
  • Token prsten, mrežna tehnologija u kojoj token cirkuliše preko logičkog prstena.

Token u računarskim mrežama[uredi | uredi izvor]

Token u računarstvu se naziva i žetonom. Žeton je specijalan, posebno formatirani upravljački trobitni ram. U računarskoj mreži stanica na osnovu formata rama razlikuje žeton od rama podataka.

Arhitekture računarskih mreža u kojima se koristi token su:

Arhitektura računarske mreže Magistrala sa žetonom[uredi | uredi izvor]

Magistrala sa žetonom se fizički sastoji od jednog kabla u vidu duži ili u obliku stabla na koji su priključene stanice. Logički su stanice organizovane u obliku prstena pri čemu svaka stanica zna adrese samo susednih stanica. Logički susedne stanice ne moraju biti i fizički susedne.

Kada je logički prsten inicijalizovan, u njega se unose stanice po redosledu njihovih adresa, i to počevši od najviše. Žeton kruži po prstenu od stanice do stanice i samo stanica koja poseduje žeton može da emituje. U datom trenutku samo jedna stanica poseduje žeton pa ne može da dođe do kolizije ramova podataka. Nemoraju sve stanice mreže biti u logičkom prstenu. Povezivanje stanice u prsten i uklanjanje stanica sa prstena se obavlja protokolom. Stanica koja ima žeton prosleđuje žeton susednoj stanici. Emitovanje podataka se započinje nakon provere da nema rama podataka u protoku. Usled greške može doći do pojave više tokena, tada stanica koja se sprema da emituje podatke uočava da još neka stanica emituje podatke pa odbacuje token.

Arhitektura računarske mreže prsten sa žetonom[uredi | uredi izvor]

Tehnologija mreže prsten sa žetonom nastaje sredinom osamdesetih godina dvadesetog veka u kompaniji IBM. Hardver za ovu tehnologiju je u čvoru (pristupna jedinica za više stanica;engl.: Multistation Access Unit) mreže a uključuje medijske filtere i interfejs kartice. Žeton, specijalizovana binarna reč od tri bajta cirkuliše duž prstena dok neka stanica ne zaželi da pošalje ram podataka. Stanica hvata žeton i uklanja ga iz prstena tako što preuzima jedan bit u žtonu i invertuje ga u tri bajta zaglavlja rama podataka. Kada stanica završi emitovanje poslednjeg bita u poslednjem ramu podataka, ona regeneriše žeton i vraća ga u prsten da bi ga preuzela stanica nizvodno koja ima potrebu za emitovanjem i tako dozvola za emitovanje ravnomerno rotira duž prstena pa je efikasnost mreže skoro 100%.

Upravljanje sistemom

Prvom računaru koji se poveže, sistem dodeli zadatak nadgledanja aktivnosti mreže.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Računarske mreže i komunikacije za IV razred elektrotehničke škole, Zoran Urošević
  • Lesson 4: Token Ring - Knowledge Systems Institute