Корисник:Security 'n' Roses/песак
Institut za evropske poslove | |
---|---|
Skraćenica | IEP |
Moto | Znanje pokreće promene |
Osnovana | 23. april 2010. |
Osnivač | Naim Leo Beširi, Petar Čekerevac, Jelisaveta Belić, Aleksandar Zlatić, Ivan Grahek, Milan Škobić |
Datum osnivanja | 23. april 2010. |
Tip | Nevladina organizacija (NVO) |
Pravni status | Udruženje građana |
Namena | Evroatlantske integracije Srbije |
Lokacija | Beograd |
Sedište | 27. marta |
Područje delovanja | Srbija, Zapadni Balkan |
Članovi | Nacionalni konvent o Evropskoj uniji, Krovna organizacija mladih Srbije, Nacionalna asocijacija praktičara/ki omladinskog rada |
Službeni jezici | Srpski, Engleski |
Izvršni direktor | Naim Leo Beširi |
Glavni organ | Skupština |
Budžet | 7.683.585 RSD |
Broj zaposlenih | 3 |
Broj volontera | 5 |
Veb-sajt | http://iea.rs/ |
Institut za evropske poslove (IEP) je nestranačka i nevladina organizacija čija je misija razvijanje demokratskog društva u Srbiji, zasnovanog na evropskim vrednostima kao što su poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokratija, vladavina prava, ljudska prava, mir, blagostanje i borba protiv socijalne isključenosti i diskriminacije.[1] Fokus rada Instituta jeste proces pregovora Srbije sa Evropskom unijom i jačanje kapaciteta svih uključenih u taj proces. U svom radu, okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, seminare, debate i druga usavršavanja u cilju doprinošenja boljem razumevanju evroatlantskih integracija. Pored ovih delatnosti, IEP kroz istraživanja pruža multiperspektivne informacije koje imaju za cilj da omoguće aktivno učešće stručne javnosti i građana u procese donošenja odluka. U skladu sa svojim krajnjim ciljem, što je aktivno članstvo Srbije u evroatlantskim integracijama za dobrobit svih građana, zagovara i zalaže se za temeljne reforme u okviru regovaračkog procesa. Institut je član Nacionalnog konventa za poglavlja 25, 26, 30, 31 i 35, član KOMS, i serfitikovan od strane NAPOR-a.[2]
Istorijat[уреди | уреди извор]
Omladinski odbor za obrazovanje (OOO) osnovan je 2010. godine, kako bi zainteresovanim mladima pružao podsticaj u formiranju i negovanju kritičkog mišljenja, kroz procese neformalnog obrazovanja, a u svrhu njihovog aktivnog učestvovanja u procesima donošenja odluka u lokalnoj zajednici. Posebna pažnja bila je posvećivana osnaživanju mladih za aktivno učešće u društvu i mehanizmima zaštite ljudskih prava, sa naglaskom na potrebu njihovog poštovanja i na oblike njihovog kršenja. Programi koji su sprovođeni za vreme postojanja OOO bili su usmereni na obrazovanje mladih o njihovoj ulozi u društvenim procesima i odgovornosti za aktivno učešće u tim procesima. Teme koje su se nalazile u fokusu rada Odbora su: zaštita ljudskih prava, sa naglaskom na zaštitu prava manjina i slobode medija, evropske integracije Srbije, regionalno pomirenje i saradnja mladih, međunarodna mobilnost, zapošljivost mladih i omladinsko preduzetništvo.
Odbor 30.8.2015. godine biva preimenovan u Institut za evropske poslove, nakon čega se fokus rada neznatno menja. Od tada IEP se mnogo više angažuje na polju aktivnog članstva Srbije u EU i u NATO.
„Institut zagovara ubrzanje procesa integracija Srbije u EU i daje snažan doprinos debati o članstvu u EU i NATO. U saradnji sa državnim institucijama ojačavamo kapacitete Srbije da se suoči sa izazovima u globalnom svetu kroz zajedničko delovanje, koje za krajnji cilj ima aktivno članstvo Srbije u EU i NATO za dobrobit svih građana. Ne zaboravljamo prošlost, i verujemo da saradnja u Regionu može biti na najbolji način omogućena kroz ulazak svih država u okruženju u EU, a komunikacija unapređena kroz efikasne razgovore o sporovima između država, bez populizma i nacionalizma.”[3]
Tim[уреди | уреди извор]
Naim Leo Beširi (1987), rođen je u Kragujevcu gde je završio osnovnu školu i Drugu kragujevačku gimnaziju. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka 2012. godine, gde je završio i studije inovacija znanja na polju evropskih integracija. Na istom fakultetu, trenutno završava dva master programa: Međunarodna bezbednosti i Evropske studije. U toku studijskog programa bio je na razmeni studenata u Oslu i Brižu i usavršavao se u dvadesetak država širom sveta.
Karijeru je započeo u Helsinškom odboru za ljudska prava u Srbiji na programu obrazovanja za ljudska prava 2005. godine. Tokom rada u Odboru bio je na stažu u Norveškom helsinškom odboru u Oslu. U 2010. bio je zaposlen u Misiji OEBS-a u Srbiji u Odeljenju za demokratizaciju na programu jednakih mogućnosti. U 2011. je postao koordinator programa u Centru za evro-atlantske studije gde je upravljao programima borbe protiv korupcije i analize kršenja ljudskih prava pripadnika oružanih snaga. Tokom 2012. bio je angažovan u Agenciji za borbu protiv korupcije na posmatranju sprovođenja izbora i izradi planova integriteta.
Od 2014. član je Tima Evropa sa kojim je obišao 28 gradova u 50 misija i razgovarao sa 2276 mladih ljudi i državnih službenika o institucionalnom okviru EU, ljudskim pravima, priključivanju Srbije EU i o programima EU za mlade.
Dobitnik je brojnih stipendija uključujući stipendiju univerziteta u Oslu, Nansen mirovne akademije u Lilehameru, Fonda za otvoreno društvo, Evropskog koledža, Vlade Francuske i Vlade Gruzije. Autor je i urednik nekoliko brošura o EU. Već sedam godina predaje uvod u Evropsku uniju i NATO u Srbiji i regionu.
Govori engleski, francuski i španski.
Tibor Moldvai (1987), rođen je i školovao se u Beogradu. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, smer politikologija. Deset godina aktivan je u civilnom sektoru. Radio je u nekoliko vodećih nevladinih organizacija u Srbiji, od kojih su neke Centar za integraciju mladih i Centar za evro-atlantske studije, gde je sticao iskustvo iz oblasti ljudskih i manjinskih prava, obrazovanja, evropskih integracija, javne uprave i lokalne samouprave.
Vodio je preko dvadeset kratkoročnih i dugoročnih projekata domaćih i stranih donatora. Stažirao je u Narodnoj Kancelariji Predsednika Republike.
Učestvovao je na više studijskih poseta i seminara u Srbiji, Regionu, Nemačkoj, Holandiji, Poljskoj, Belgiji i drugim državama Evropske unije, iz oblasti vladavine prava, evropskih integracija, unapređenju i jačanju organizacija civilnog društva, anti – korupciji.
Fokus rada zasniva mu se na izradi, implementaciji i izveštavanju projekata, finansijskom izveštavanju, organizaciji aktivnosti i istraživanju političke i socijalne situacije u Srbiji.
Govori engleski jezik.
Aleksandra Stanković (1992), rođena je u Surdulici gde je završila osnovnu školu kao đak generacije, a potom i gimnaziju. Studentkinja je međunarodne politike na Fakultetu političkih nauka, gde se usmerila ka modulu evropskih integracija.
U toku srednje škole radila je na neformalnom obrazovanju kroz različite poslove kao što su: koordinator srednjih škola Pčinjsko-Jablaničkog regiona, volonter Crvenog krsta, vršnjački edukator na temu humanitarnog prava i saradnik u nastavi u Istraživačkoj stanici Petnica.
Prisustvovala je velikom broju seminara i treninga vezanih za temu ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i aktivizma mladih, pri čemu se posebno posvetila temi ljudskih i manjinskih prava, pa je uporedo sa studijama počela da volontira a zatim i da se profesionalno angažuje u organizacijama posvećenim zaštiti i promovisanju prava nacionalnih manjina u Srbiji – Savezu društava Roma Pčinjsko-Jablaničkog okruga, Savezu društava Roma i Nacionalnom savetu romske nacionalne manjine.
Od 2015. godine angažovana je na poziciji tehničkog sekretara i portparola Policijske asocijacije EPRN, što joj je pružilo priliku da radi na izradi i implementaciji projekata u saradnji sa OEBS-om i MUP-om Srbije. Takođe se bavila istraživačkim radom u oblasti IPA programa Evropske unije kao i volonterskim radom u realizaciji projekata u okviru tih programa.
Govori engleski i španski jezik i bavi se prevodilačkim radom.
Program stažiranja[уреди | уреди извор]
Program stažiranja Instituta za evropske poslove otpočeo je 2014. godine i ima preko jedanaest stažista koji su prošli kroz tromesečnu obuku koja ima za cilj da mlade ljude bez mnogo radnog iskustva osposobi za rad u nevladinom sektoru i da im pruži neophodne veštine koje će im služiti kasnije u razvoju karijere.
Institut svakom stažisti nudi sledeće:
- Tromesečno radno iskustvo u nevladinom sektoru;
- Asistencija na upravljanju projektima;
- Upoznavanje sa radom u timu i kancelariji ali i samostalnim radom;
- Unapređivanje menadžerskih i organizacionih sposobnosti;
- Pomoć sa radom u kratkim rokovima i pod pritiskom;
- Usavršavanje pisanja eseja, publikacija ili predloga praktičnih politika;
- Upoznavanje velikog broja ljudi i kolega;
- Razvijanje kritičkog, akademskog mišljenja, istraživanja i obrade podataka;
- Pomoć u razviju poslovne korenspodencije i komunikacije preko mailova, telefona i na sastancima;
- Mogućnost da se daju izjave za medije i se bude objavljeni autor/ka.
- Praksu u održavanju sajta i društvenih mreža Instituta za evropske poslove.
- Superviziju od strane kolega iz Instituta kako da se najbolje upotrebi znanje i veštine koje osoba ima u radu;
- Evaluaciju na kraju stažiranja i razvojnu informaciju od strane supervizora u Institutu.
Projekti[уреди | уреди извор]
Međunarodni forum — Jugosfera 2017 je bio projekat realizovan u saradnji sa Evropskim parlamentom mladih BiH koji je bio održan u Kragujevcu od prvog do trećeg avgusta, zatim u Beogradu od trećeg do petog avgusta i u Sarajevu od šestog do devetog avgusta 2017. godine. Forum je okupio preko 170 učesnika iz cele Evrope, kako bi se raspravljalo o ključnim balkanskim i evropskim društvenim pitanjima. Tokom foruma, delegati su bili podeljeni u 12 radnih grupa (komiteta) i imali su zadatak da napišu rezoluciju o temi koju su dobili. Ove teme bile su u vezi sa spoljnom i unutrašnjom politikom, sprečavanjem konflikata, ekonomskim pitanjima, izgradnjom mira, kulturom, umetnošću i slično. U ovim grupama, zadatak omladine bio je da pronađu zajedničko rešenje i ideje za najvažnija politička pitanja, koja se tiču i njih. Rezultati radnih grupa bili su predstavljeni kao osnova za raspravu u plenarnoj sednici na kraju događaja.
Jugosfera 2017 je deo globalnog projekta koji finansira EU i koji je u vezi sa stvaranjem državnih kapaciteta za sprečavanje konflikata, koji implementuje Odeljenje za mir i razvoj u sklopu Kancelarije Rezidentnog UN koordinatora kroz UNDP-ovo Odeljenje za mir i sigurnost.
Radimo za mir bio je projekat koji je urađen u kooperaciji sa Nemačkom komisijom za grobove osoba stradalih u ratu koji je slao zainteresovane prijavljene kandidate na studijsku posetu u Mathauzen i kratke posete Berlinu, Beču i Lincu.
Mladi učesnici, godina od 16 do 24 bili su u toku studijske posete upoznati sa i diskutovali o nacional-socijalističkoj diktaturi u Nemačkoj, kulturi sećanja i o tome da li postoji jedinstvena evropska istorija koju možemo smatrati zajedničkom ili nam raznorodne verzije o sukobima na evropskom tlu govore drugačije.
Budućnost Srbije je projekat koji se realizuje kroz EUdebate i bavi se praćenjem pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji. Institut za evropske poslove projekat realizuje u saradnji sa ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u Beogradu.
Ovaj projekat je fokusiran na proces pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji. Kako je sam proces pristupanja dugoročan period, Srbija osim privilegije da bude država kandidat za članstvo u EU, ima i obaveze da na najbolji način iskoristi prednosti procesa pridruživanja, razvije svoje unutrašnje kapacitete, da bi postala aktivan i ravnopravan član Unije. Sadržaji u poglavljima za koja se očekuje da deo njih bude otvoren do kraja 2015.godine, trebalo bi da budu predmet analiza i debata.
Projekat se fokusira na javnost u Srbiji dvojako kroz dva kruga debata. Prvi krug debata obuhvata eksperte iz svojih oblasti, političare, novinare, predstavnike nevladinog sektora, akademske radnike i članove diplomatskog kora u Srbiji, i drugu vrstu debata koja se održava na fakultetima širom Srbije, gde studenti na fakuletima debatuju sa političarima, analitičarima i ekspertima.
Ukupno je realizovano 13 debata na različitim lokacijama u Srbiji.
Ka transparentnom visokom obrazovanju
Branitelji i braniteljke manjinskih prava
Omladinski ambasadori pomirenja
P2P: Challenging extremism
Iskustvo 14/14
Naša evropska budućnost
Mladi lideri Zapadnog Balkana
Evropski mladi lideri
Mladi protiv korupcije
Regionalne studijske posete
Simulacija rada Parlamenta Srbije
Buduće perspektive regiona (BPR)
Publikacije[уреди | уреди извор]
Stavovi građana[уреди | уреди извор]
Publikacije[уреди | уреди извор]
Analize[уреди | уреди извор]
Reference[уреди | уреди извор]
- ^ „Statut Instituta za evropske poslove” (PDF). Institut za evropske poslove. Приступљено 19. 4. 2018.
- ^ „O organizaciji”. Institut za evropske poslove. Приступљено 19. 4. 2018.
- ^ „O organizaciji”. Institut za evropske poslove. Приступљено 19. 4. 2018.