Preživari — разлика између измена
м разне исправке; козметичке измене |
м Бот: исправљена преусмерења |
||
Ред 5: | Ред 5: | ||
| image_caption = Holštajn krava |
| image_caption = Holštajn krava |
||
| name = Preživari |
| name = Preživari |
||
| regnum = -{[[Animalia]]}- |
| regnum = -{[[Животиње|Animalia]]}- |
||
| phylum = -{[[Chordata]]}- |
| phylum = -{[[Хордати|Chordata]]}- |
||
| classis = -{[[Mammalia]]}- |
| classis = -{[[Сисари|Mammalia]]}- |
||
| ordo = -{[[Artiodactyla]]}- |
| ordo = -{[[Папкари|Artiodactyla]]}- |
||
| subordo = '''-{Ruminantia}-''' |
| subordo = '''-{Ruminantia}-''' |
||
| subdivision_ranks = familije |
| subdivision_ranks = familije |
||
| subdivision = |
| subdivision = |
||
-{[[Antilocapridae]]}-<br /> |
-{[[Antilocapridae]]}-<br /> |
||
-{[[Bovidae]]}-<br /> |
-{[[Шупљорога говеда|Bovidae]]}-<br /> |
||
-{[[Cervidae]]}-<br /> |
-{[[Cervidae]]}-<br /> |
||
-{[[Giraffidae]]}-<br /> |
-{[[Giraffidae]]}-<br /> |
||
Ред 19: | Ред 19: | ||
-{[[Tragulidae]]}- |
-{[[Tragulidae]]}- |
||
}} |
}} |
||
'''Preživari''' su [[sisari]] iz reda [[papkari|papkara]] koji [[varenje|vare]] [[biljke|biljnu]] [[hrana|hranu]] tako što je najpre progutaju i omekšaju u prednjem delu [[želudac|želuca]], nakon čega povrate nedovoljno svarenu masu nazad u [[usta]] i ponovo je [[žvakanje|žvaću]]. Proces ponovljenog žvakanja radi dodatnog usitnjavanja hrane se naziva ''preživanje''. U preživare spadaju [[krava]], [[koza]], [[ovca]], [[žirafa]], [[bizon]], [[jak]], [[jelen]], [[gnu]] i [[antilopa|antilope]]. |
'''Preživari''' su [[sisari]] iz reda [[papkari|papkara]] koji [[varenje|vare]] [[biljke|biljnu]] [[hrana|hranu]] tako što je najpre progutaju i omekšaju u prednjem delu [[želudac|želuca]], nakon čega povrate nedovoljno svarenu masu nazad u [[усна дупља|usta]] i ponovo je [[žvakanje|žvaću]]. Proces ponovljenog žvakanja radi dodatnog usitnjavanja hrane se naziva ''preživanje''. U preživare spadaju [[domaće govedo|krava]], [[koza]], [[ovca]], [[žirafa]], [[bizon]], [[jak]], [[jelen]], [[gnu]] i [[antilopa|antilope]]. |
||
Želudac preživara se sastoji od četiri komore: '''burag''', '''mrežavac''', '''listavac''' i '''sirište'''. U buragu i sirištu preživara nalaze se milioni [[mikroorganizam]]a koji [[simbioza|pomažu]] pri varenju hrane. U ustima se žvakanjem vrši usitnjavanje delova hrane, čime se povećava površina na koju će dalje delovati mikroorganizmi i njihovi [[Ензим|enzimi]]. Prilikom žvakanja dolazi do lučenja pljuvačnih žlezda koje produkuju veliku količinu pljuvačke. U zavisnosti od ishrane, veći preživari proizvode od 40 do 150 litara pljuvačke na dan. |
Želudac preživara se sastoji od četiri komore: '''burag''', '''mrežavac''', '''listavac''' i '''sirište'''. U buragu i sirištu preživara nalaze se milioni [[mikroorganizam]]a koji [[simbioza|pomažu]] pri varenju hrane. U ustima se žvakanjem vrši usitnjavanje delova hrane, čime se povećava površina na koju će dalje delovati mikroorganizmi i njihovi [[Ензим|enzimi]]. Prilikom žvakanja dolazi do lučenja pljuvačnih žlezda koje produkuju veliku količinu pljuvačke. U zavisnosti od ishrane, veći preživari proizvode od 40 do 150 litara pljuvačke na dan. |
||
Ред 25: | Ред 25: | ||
Iz usta hrana putem jednjaka dolazi do buraga i mrežavca gde dolazi do formiranja dva sloja materijala. Sloj krupnijeg materijala se sabija i periodičnim kontrakcijama buraga vraća u usnu duplju na preživanje nakon čega se ponovo guta. Sloj usitnjenog materijala prolazi kroz proces mikrobiološke fermentacije kojom se vlakna, posebno celuloza i hemiceluloza razlažu na [[Masna kiselina|masne kiseline]] koje su primarni izvor energije za preživare. U buragu nastaje velika količina gasova, među kojima i visokoenergetski [[metan]]. Burag i mrežavac su u osnovi jedan deo, ali sa različitim funkcijama. Mrežavac određuje da li sadržaj treba da bude vraćen na preživanje ili gurnut u listavac. |
Iz usta hrana putem jednjaka dolazi do buraga i mrežavca gde dolazi do formiranja dva sloja materijala. Sloj krupnijeg materijala se sabija i periodičnim kontrakcijama buraga vraća u usnu duplju na preživanje nakon čega se ponovo guta. Sloj usitnjenog materijala prolazi kroz proces mikrobiološke fermentacije kojom se vlakna, posebno celuloza i hemiceluloza razlažu na [[Masna kiselina|masne kiseline]] koje su primarni izvor energije za preživare. U buragu nastaje velika količina gasova, među kojima i visokoenergetski [[metan]]. Burag i mrežavac su u osnovi jedan deo, ali sa različitim funkcijama. Mrežavac određuje da li sadržaj treba da bude vraćen na preživanje ili gurnut u listavac. |
||
Listavac je karakterističan po velikom broju listastih režnjeva, koji obezbeđuju veliku apsorpcionu površinu (oko 4 do 5 m²). U njemu se vrši apsorpcija vode, masnih kiselina, fosfora i natrijuma. Sirište je žlezdani deo želuca. U njemu dolazi do sekrecije [[Хлороводонична киселина|hlorovodonične kiseline]] i enzima koji služe za varenje [[Протеин|proteina]] i [[ |
Listavac je karakterističan po velikom broju listastih režnjeva, koji obezbeđuju veliku apsorpcionu površinu (oko 4 do 5 m²). U njemu se vrši apsorpcija vode, masnih kiselina, fosfora i natrijuma. Sirište je žlezdani deo želuca. U njemu dolazi do sekrecije [[Хлороводонична киселина|hlorovodonične kiseline]] i enzima koji služe za varenje [[Протеин|proteina]] i [[угљени хидрат|ugljenih hidrata]]. |
||
Iz želuca delimično svarena hrana dolazi do tankog creva, gde se meša sa [[Жуч|žuči]], [[Гуштерача|pankreasnim]] sokom i crevnim sokom. Dolazi do varenja preostalih ugljenih hidrata, proteina i masti, kao i do apsorpcije istih, zajedno sa mineralnim materijama. Nakon tankog, hrana prelazi u debelo crevo, gde se vrši resorpcija vode i formiranje [[izmet]]a. |
Iz želuca delimično svarena hrana dolazi do tankog creva, gde se meša sa [[Жуч|žuči]], [[Гуштерача|pankreasnim]] sokom i crevnim sokom. Dolazi do varenja preostalih ugljenih hidrata, proteina i masti, kao i do apsorpcije istih, zajedno sa mineralnim materijama. Nakon tankog, hrana prelazi u debelo crevo, gde se vrši resorpcija vode i formiranje [[izmet]]a. |
Верзија на датум 30. јануар 2015. у 20:49
Preživari | |
---|---|
Holštajn krava | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Red: | |
Podred: | Ruminantia
|
familije | |
Antilocapridae |
Preživari su sisari iz reda papkara koji vare biljnu hranu tako što je najpre progutaju i omekšaju u prednjem delu želuca, nakon čega povrate nedovoljno svarenu masu nazad u usta i ponovo je žvaću. Proces ponovljenog žvakanja radi dodatnog usitnjavanja hrane se naziva preživanje. U preživare spadaju krava, koza, ovca, žirafa, bizon, jak, jelen, gnu i antilope.
Želudac preživara se sastoji od četiri komore: burag, mrežavac, listavac i sirište. U buragu i sirištu preživara nalaze se milioni mikroorganizama koji pomažu pri varenju hrane. U ustima se žvakanjem vrši usitnjavanje delova hrane, čime se povećava površina na koju će dalje delovati mikroorganizmi i njihovi enzimi. Prilikom žvakanja dolazi do lučenja pljuvačnih žlezda koje produkuju veliku količinu pljuvačke. U zavisnosti od ishrane, veći preživari proizvode od 40 do 150 litara pljuvačke na dan.
Iz usta hrana putem jednjaka dolazi do buraga i mrežavca gde dolazi do formiranja dva sloja materijala. Sloj krupnijeg materijala se sabija i periodičnim kontrakcijama buraga vraća u usnu duplju na preživanje nakon čega se ponovo guta. Sloj usitnjenog materijala prolazi kroz proces mikrobiološke fermentacije kojom se vlakna, posebno celuloza i hemiceluloza razlažu na masne kiseline koje su primarni izvor energije za preživare. U buragu nastaje velika količina gasova, među kojima i visokoenergetski metan. Burag i mrežavac su u osnovi jedan deo, ali sa različitim funkcijama. Mrežavac određuje da li sadržaj treba da bude vraćen na preživanje ili gurnut u listavac.
Listavac je karakterističan po velikom broju listastih režnjeva, koji obezbeđuju veliku apsorpcionu površinu (oko 4 do 5 m²). U njemu se vrši apsorpcija vode, masnih kiselina, fosfora i natrijuma. Sirište je žlezdani deo želuca. U njemu dolazi do sekrecije hlorovodonične kiseline i enzima koji služe za varenje proteina i ugljenih hidrata.
Iz želuca delimično svarena hrana dolazi do tankog creva, gde se meša sa žuči, pankreasnim sokom i crevnim sokom. Dolazi do varenja preostalih ugljenih hidrata, proteina i masti, kao i do apsorpcije istih, zajedno sa mineralnim materijama. Nakon tankog, hrana prelazi u debelo crevo, gde se vrši resorpcija vode i formiranje izmeta.