Nuklearna fisija — разлика између измена
м Разне исправке |
м Bot: Migrating 71 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q11429 (translate me) |
||
Ред 19: | Ред 19: | ||
[[Категорија:Нуклеарна физика]] |
[[Категорија:Нуклеарна физика]] |
||
{{Link GA|ru}} |
{{Link GA|ru}} |
||
[[af:Kernsplyting]] |
|||
[[ar:انشطار نووي]] |
|||
[[an:Fisión nucleyar]] |
|||
[[az:Nüvə parçalanması]] |
|||
[[id:Fisi nuklir]] |
|||
[[bg:Ядрено делене]] |
|||
[[su:Fisi nuklir]] |
|||
[[be:Дзяленне ядра]] |
|||
[[be-x-old:Дзяленьне ядра]] |
|||
[[bs:Nuklearna fisija]] |
|||
[[ca:Fissió nuclear]] |
|||
[[cy:Ymholltiad niwclear]] |
|||
[[cs:Jaderná reakce]] |
|||
[[da:Fission]] |
|||
[[de:Kernspaltung]] |
|||
[[et:Tuumalõhustumine]] |
|||
[[el:Πυρηνική σχάση]] |
|||
[[en:Nuclear fission]] |
|||
[[es:Fisión nuclear]] |
|||
[[eo:Fisio]] |
|||
[[eu:Fisio nuklear]] |
|||
[[fa:شکافت هستهای]] |
|||
[[hif:Nuclear fission]] |
|||
[[fr:Fission nucléaire]] |
|||
[[gl:Fisión nuclear]] |
|||
[[he:ביקוע גרעיני]] |
|||
[[hi:विखण्डन]] |
|||
[[hr:Nuklearna fisija]] |
|||
[[ia:Fission nuclear]] |
|||
[[is:Kjarnaklofnun]] |
|||
[[it:Fissione nucleare]] |
|||
[[ja:核分裂反応]] |
|||
[[kk:Ядроның бөлінуі]] |
|||
[[kn:ಪರಮಾಣು ವಿದಳನ ಕ್ರಿಯೆ]] |
|||
[[ko:핵분열]] |
|||
[[la:Fissio nuclearis]] |
|||
[[lv:Kodolu dalīšanās]] |
|||
[[lt:Branduolio dalijimasis]] |
|||
[[hu:Maghasadás]] |
|||
[[ml:അണുവിഘടനം]] |
|||
[[mn:Цөм задрах урвал]] |
|||
[[ne:नाभिकीय विखण्डन]] |
|||
[[nl:Kernsplijting]] |
|||
[[no:Kjernefysisk fisjon]] |
|||
[[nn:Fisjon]] |
|||
[[oc:Fission nucleara]] |
|||
[[pnb:نیوکلیائی فشن]] |
|||
[[pl:Rozszczepienie jądra atomowego]] |
|||
[[pt:Fissão nuclear]] |
|||
[[ro:Fisiune nucleară]] |
|||
[[qu:Iñuku huk'i p'akiy]] |
|||
[[ru:Деление ядра]] |
|||
[[stq:Käädenkleeuwenge]] |
|||
[[sq:Fisioni bërthamor]] |
|||
[[si:න්යෂ්ටික විඛණ්ඩනය]] |
|||
[[scn:Fissioni nucliari]] |
|||
[[simple:Nuclear fission]] |
|||
[[sk:Jadrová reakcia]] |
|||
[[sl:Jedrska cepitev]] |
|||
[[sh:Nuklearna fisija]] |
|||
[[fi:Fissio]] |
|||
[[sv:Fission]] |
|||
[[ta:அணுக்கரு பிளவு]] |
|||
[[th:การแบ่งแยกนิวเคลียส]] |
|||
[[vi:Phản ứng phân hạch hạt nhân]] |
|||
[[tr:Fisyon]] |
|||
[[uk:Поділ ядра]] |
|||
[[ur:نویاتی انشقاق]] |
|||
[[war:Fisyon nukleyar]] |
|||
[[zh:核裂变]] |
|||
[[zh-yue:核裂變]] |
Верзија на датум 9. март 2013. у 19:31
Nuklearna fisija, takođe poznata i kao atomska fisija, je proces u nuklearnoj fizici u kojem se jezgro jednog atoma deli na dva ili više manjih jezgara kao fisionih proizvoda i obično još nekoliko nusproduktnih čestica. Dakle, fisija je jedna vrsta transmutacije hemijskih elemenata. Nusprodukti fisije mogu biti neutroni, zatim fotoni i to obično u obliku gama zraka, kao i drugi delići nuklearne fragmentacije kakve su na primer beta čestice i alfa čestice. Fisija težih elemenata je egzotermna reakcija pri kojoj može da se oslobodi korisna energija u ogromnim iznosima i to u dva oblika; kao energija gama zraka i kao kinetička energija fragmenata fisije (zagrevajući masivni materijal unutar kojeg se fisija odvija).
Značaj
Energija nuklearne fisije koristi se za proizvodnju električne energije u nuklearnim reaktorima ali služi i za održavanje eksplozije u nuklearnom oružju (atomskoj bombi). Fisija je praktična kao izvor energije u nuklearnim elektranama zato što neki materijali, koje nazivamo nuklearnim gorivom, proizvode nove neutrone kao delove fisionog procesa, a započinju i novu fisiju kada su pogođeni slobodnim neutronima. Nuklearno gorivo može da bude deo samoodržavajuće nuklearne reakcije obično nazvane lančana reakcija, koja oslobađa energiju kontrolisanom brzinom u nuklearnom reaktoru ili veoma velikom nekontrolisanom brzinom u nuklearnim oružjima.
Iznos slobodne ili raspoložive energije koja je sadržana u nuklearnom gorivu je milion puta veća od slobodne energije koja se sadrži u istoj masi hemijskog goriva, kao što je na primer benzin, što čini nuklearnu fisiju veoma privlačnim izvorom energije; jedino što su otpadni proizvodi nuklearne fisije takođe veoma radioaktivni i ostaju takvi hiljadama godina, čime se uvećava problem nuklearnog otpada. Problem odlaganja nuklearnog otpada i ogromni destruktivni potencijal nuklearnog oružja u ogromnom su neskladu sa prvobitnim željenim svojstvima fisije kao izvora energije, što daje stalno podstrek novim političkim debatama koje se i dalje vode oko pitanja nuklearne energije.
Otkriće fisije
Već 1896. godine, kada je Anri Bekerel otkrio radioaktivnost, otpočet je razvoj nuklearne fizike. Godine 1932. Džejms Čedvik je otkrio neutron i time su naučnici dobili kompletan model atoma koji se sastojao od jezgra i omotača. U jezgru se nalaze protoni и neutroni a u omotaču elektroni.
Godine 1932. Džon Kokroft i Ernest Volton su prvi put „cepali“ atom. Godine 1934. bračni par Irena Žolio Kiri i Frederik Žolio je oktrio veštačku radioaktivnost koja može biti izazvana bombardovanjem stabilnih atoma alfa zracima (jezgrima atoma helijuma). Zajedno sa njima na projektu je radio i Pavle Savić. Iste godine Enriko Fermi je objavio rezultate bombardovanja atoma uranijuma neutronima.
U decembru 1938. godine nemački fizičari Oto Han i Fric Štrasman su objavili eksperimentalne rezultate bombardovanja neutronima atoma uranijuma. Međutim, u ovom otkriću mnogi neopravdano zanemaruju ulogu Lise Majtner koja je, zbog opasnosti po život, prebegla iz Nemačke (čak se pričalo da ju je Štrasman prebacio u gepeku svog automobila). Шаблон:Link GA