Рас потфамилија

С Википедије, слободне енциклопедије
H-Ras struktura PDB 121p​, boja površine označava stepen konzervacije u Pfam poravnavanju, zlatna boja označava najočuvanije delove.
Identifikatori
SimbolRas
PfamPF00071
InterProIPR013753
PROSITEPDOC00017
SCOP5p21
SUPERFAMILY5p21
OPM protein1uad
CDDcd04138

Ras je ime familije srodnih proteina koja je prisutna u čelija mnogih vrsta, među kojima je čovek. Svi članovi Ras proteinske familije pripadaju klasi malih GTPaza, i učestvuju u prenosu signala u ćelijama. Ras je prototipni član Ras superfamilije proteina, koji imaju srodne 3D strukture i učestvuju u relaciji mnoštva ćelijskih procesa.[1]

Ime Ras je skraćenica od engl. Rat sarcoma - sarkom pacova. Ono odražava način na koji su prvi članovi familije otkriveni. Ime Ras se takođe koristi za familiju gena koji kodiraju ove proteine.

Kad je Ras „uključen“ ulaznim signalima, on propagira signal na druge proteine. Time se ultimatno uključuju geni ćelijskog rasta, deobe i opstanka. Iz tog razloga, mutacije Ras gena mogu da proizvedu permanentno aktivirane Ras proteine. To može da uzrokuje nepoželjnu i preterano aktivnu signalizaciju u ćeliji, čak i u odsustvu spoljašnjih signala.

Pošto Ras signali mogu da rezultuju u ćelijskom rastu i deobi, prekomerno aktivna Ras signalizacije može ultimativno da proizvede kancer.[2] Ras je najčešći onkogen ljudskog kancera. Mutacije koje permanentno aktiviraju Ras su nađene u 20-25% svih ljudskih tumora, i do 90% kod pojedinih tipova kancera (npr. raka gušterače).[3]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Donald Voet; Judith G. Voet (2005). Biochemistry (3 изд.). Wiley. ISBN 9780471193500. 
  2. ^ Goodsell DS (1999). „The molecular perspective: the ras oncogene”. Oncologist. 4 (3): 263—4. PMID 10394594. 
  3. ^ Downward J (2003). „Targeting RAS signalling pathways in cancer therapy”. Nat. Rev. Cancer. 3 (1): 11—22. PMID 12509763. doi:10.1038/nrc969. 

Literatura[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]