Jordan (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jordan
Reka Jordan
Opšte informacije
Dužina251 km
Vodotok
V. izvora2.814 m
UšćeMrtvo more
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Jordan (hebrejski: נהר הירדן nehar ha-jarden, arapski: نهر الأردن nahr al-urdun) je 320 km duga reka na Arapskom poluostrvu koja teče kroz Izrael, Palestinu i Jordan, tj. kroz Svetu Zemlju. Počinje tamo gde se reka Hasbani iz Libana i Banias iz Sirije ujedinjuju, blizu planine Hermon. Jordan se smatra jednom od najsvetijih reka.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Satelitski snimak reke Jordan

Jordan je jedna od važnijih reka Bliskog istoka. Galilejsko jezero je deo jordanskog sistema, a reka Jarmuk iz Sirije je važna pritoka nizvodno. Jordan se ne uliva u more, nego u jezero, Mrtvo more. Udaljenost Galilejskog jezera i Mrtvog mora je 250 km pa se sastoji uglavnom od doline Gavr. Glavne pritoke reke su;

  • 1. Hasbani, koja izvire iz Libana
  • 2. Banias, koja izvire kraj planine Hermon
  • 3. Dan, koja takođe izvire kraj planine Hermon
  • 4. Ajun, koja izvire iz Libana
Mali vodopad u reci Jordan, blizu Sede Nehemja, gornja Galileja
Znak koji označava reku

Te četiri reke se ujedinjuju u Jordan na severu Izraela, kraj kibuca Sede Nehemja. Jordan se spušta 75 km do močvarnog jezera Hula, koje je neznatno ispod nivoa mora. Jordan izlazi iz tog jezera i spušta se još niže oko 25 km do Galilejskog jezera. Nakon tog jezera ide sve do Mrtvog mora. Reke Jarmuk i Jabok sa istoka su poslednje pritoke u Jordan. Galilejsko jezero čini granicu sa Golanskom visoravni, a Jordan na jugu granicu između Jordana i Zapadne obale. Kroz svoj tok Jordan se spušta oko 800 metara od nivoa svog izvora.

Dolina Jordana je većinom pustinjska, no zahvaljujući reci u blizini buja vegetacija. To je ujedno mesto u kojem su česti zemljotresi. Zbog bogate količine pritoka u Galilejsko jezero i Jordan, postoje tvrdnje da Izrael ne želi da vrati Golansku visoravan kako bi ih zadržao.

Biblijsko značenje[uredi | uredi izvor]

Jordan se spominje oko 175 puta u Starom zavetu, i oko 15 puta u Novom zavetu. Za Hrišćane je mesto gde Jordan ističe iz Galilejskog jezera sveto jer označava lokaciju gde je Sveti Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista. Mnogi hodočasnici i turisti dolaze tamo da se i sami krste. U hebrejskoj Bibliji nema direktnog opisa reke – umesto toga daju se samo oskudne reference. Spominje se da je reku prešao Jakov kako bi stigao u Haran, i kao granica koja deli „dva plemena i pola plemena“ na istoku i „devet plemena i pola plemena Manaseha“ koje je vodio Jošua na zapadu. I Solomon se spominje u kontekstu te reke.

U biblijskoj istoriji Jordan se javlja kao mesto nekoliko čuda. Ilija i Elizej su navodno osušili Jordan kako bi ga prešli. Elizej je izveo još dva čuda na Jordanu; izlečio je Namana tako što ga je okupao u reci, i učinio je da sekira dece proroka pluta.

Opasnost od isušivanja[uredi | uredi izvor]

Izrael je 1964. počeo da gradi branu koja preusmerava vodu iz Galilejskog jezera u državni rezervoar vode. Iste te godine država Jordan je konstruisala kanal koji skreće vodu iz reke Jarmuk, važne pritoke reke Jordana. To je prouzrokovalo velike štete ekosistemu. Sirija je takođe izgradila rezervoare koji crpe vodu iz Jarmuka.

Količina vode koju nosi reka se smanjivala tokom nekoliko godina, zbog eksploatacije vode iz Galilejskog jezera i Jarmuka iz Sirije. Danas se oko 70 do 90% reke iskorišćava za ljudske potrebe pa je protok smanjen. Ekonomski rast, povećanje stanovništva i mirovni sporazum između Izraela i Jordana će verovatno povećati potrebu za vodom, što će još više smanjiti protok reke u budućnosti. Zbog toga i brzog isparavanje vode, Mrtvom moru preti isušivanje. Uz to, zagađenje reke je dodatni problem.

U poslednjih 50 godina reka Jordan je izgubila više od 90% svog godišnjeg vodenog toka - godišnji protok od 1,3 milijarde kubnih metara vode, smanjio se na samo 100 miliona kubnih metara. Nivo vode u Galilejskom jezeru najniži je u poslednjih sto godina, od 1993. godine spustila se za četiri metra. Nivo vode u Mrtvom moru poslednjih 15-ak godina smanjuje se za jedan metar godišnje. Sve je to delom zbog globalnih klimatskih poremećaja, a delom zbog preterane lokalne eksploatacije rečnog toka.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]