Južni Marmaroš
Južni Marmaroš ili Južni Maramureš, odnosno Rumunski Marmaroš ili Rumunski Maramureš (rum. Maramureșul de Sud, ukr. Південна Мармарощина, rus. Южный Мармарош) je jedna od istorijskih pokrajina Rumunije u današnjem krajnjem severozapadnom delu Rumunije. Najveći grad i istorijsko i kulturno središte južnog Maramureša je grad Marmaroš-Siget.
Treba napomenuti da pojam istorijske oblasti Marmaroš obuhvata i jugoistočnu polovinu Zakarpatske oblasti u Ukrajini, dok se samo južna polovina Maramureša nalazi u Rumuniji, gde se obično ona podrazumeva pod ovim imenom.
Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]
Ime Maramureš je rumunskog porekla i znači veliki „Veliki Mureš”. Drugi, više mađarski naziv za ovu oblast je Satmar po mađarskom obliku za grad Satu Mare (Satmar).
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Oblast rumunskog Maramureša predstavlja danas najudaljeniji deo rumunske države od prestonice Bukurešta. Maramureš obuhvata dve velike doline (gornje Tise i središnjeg Samoša). Na jugu i severu granica je prirodna u vidu planina iz Karpatskog sistema, na istoku se nalazi klisura, koja odvaja ovu oblast od Transilvanije, a na jugozapadu Samoš odvaja Maramureš od Krišane. Severozapadna granica je takođe prirodna (plninsko bilo), ali i državna prema Ukrajini. Granica ka Mađarskoj je političkog porekla i nastala je 1918. g.
Danas postoji i okrug Maramureš, koji obuhvata samo istočnu polovinu rumunskog Maramureša.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Većinsko stanovništvo rumunskog Maramureša su Rumuni (oko 2/3), ali postoji značajna mađarska manjina (oko 25%), dok Ukrajinci čine oko 3%. Rumuni su tradicionalno stanovnici planinskog i brdskog dela Maramureša ka istoku, a Mađari nizijskog, zapadnog dela uz granicu sa matičnom državom. Ukrajinska nacionalna manjina živi na severu pokrajine uz granicu sa Ukrajinom. Pored njih ovde u znatno manjem postotku žive i Nemci i Romi.
Upravna podela i gradovi[uredi | uredi izvor]
Maramureš obuhvata nekoliko okruga današnje Rumunije:
- Maramureš (jedini ceo okrug)
- Satu Mare (severna polovina okruga)
- Salaž (veoma mali severni deo okruga)
Danas najveći gradovi Maramureša su Baja Mare i Satu Mare. Sa druge strane, treći grad po veličini i znatno manji od njih, Siget Marmaćej, smatra se istorijskim i kulturnim središtem Maramureša.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
pravoslavna crkva iz drva
-
planine u Maramurešu (istočni Karpati)
-
narodni park Rodna
-
manastir Barsana
-
groblje u Sapanči
-
folklorni muzej Maramueša
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Földvary, Gábor Z. (1988). Geology of the Carpathian Region. Singapore: World Scientific Publishing Company.