Abdera

Koordinate: 40° 58′ 53″ S; 24° 57′ 05″ I / 40.981389° S; 24.951389° I / 40.981389; 24.951389
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Abdera
grč. Άβδηρα

Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaPeriferija Istočna Makedonija
OkrugKsanti
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2021.1,172
 — gustina19,49 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate40° 58′ 53″ S; 24° 57′ 05″ I / 40.981389° S; 24.951389° I / 40.981389; 24.951389
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Površina60,139 km2
Abdera na karti Grčke
Abdera
Abdera
Abdera na karti Grčke

Abdera (grč. Άβδηρα) je antički grad i savremeno mesto u Grčkoj. Prema podacima iz 2021. godine ima 1.172 stanovnika. Sedište je istoimene opštine u Okrugu Ksanti.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Abdera je bila antički grčki grad i pristanište na Egejskom moru u Trakiji. Nalazila se nedaleko od ušća reke Nestos u Egejsko more, naspram ostrva Tasosa. Mesto se nalazi na koordinatama 40°57′SGŠ 24°59′IGD. Savremena opština Abdera ili Avdira ima 3.917 stanovnika (2001).

U Abderi su rođeni Demokrit i Protagora.

Abdera se nalazila na nadmorskoj visini od 58 m.

Po legendi grad je osnovao Herakle. U stvarnosti Abderu su osnovali oko 654. godine p. n. e. kolonisti iz jonskog grada Klazomene (Κλαζομεναί) u nadi da će im dobar položaj omogućiti trgovinu sa Tračanima. Međutim, Tračani su posle nekog vremena uništili grad. Po podacima iz Herodotove istorije osnivač grada se zvao Timezije. Oko 440. p. n. e. Abdera je ponovo naseljena Jonjanima, ali ovog puta sa Teosa koji su došli u Abderu bežeći od Harpaga koji im je zauzeo tvrđavu.

Zbog trgovine sa Tračanima grad se brzo razvijao i bogatio. U V veku p. n. e. grad je bio značajna članica Delskog saveza. Međutim, početkom IV veka p. n. e. Tračani su opet počeli da napadaju grad. Njihove najezde dovele su do smanjenja značaja Abdere. Godine 355. p. n. e. grad ulazi u sastav Antičke Makedonije i potom nestaje sa istorijskih mapa.

Abdera je bila poznata po tome što se u njoj odmarala Kserksova vojska (480. godine p. n. e.) koja je krenula da osvoji Heladu.

Navodna ograničenost njegovih stanovnika postala je poslovična pa se naziv abderićanin upotrebljava kao sinonim za ograničenog malograđanina.

Iako je kasnije postradao, grad je tokom vizantijske epohe obnovljen, pod imenom Polistilon (grč. Πολύστυλον), a vremenom je postao i sedište episkopije. Grad je potpao pod srpsku vlast u vreme uprave despota Uglješe u Serskoj oblasti (1365-1371). Tokom perida osmanske vlasti grad je prozvan Bulustra (grč. Μπουλούστρα).[1][2][3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Ostaci antičkog grada

Savremena Abdera je opstala kao opštinsko mesto nakon pripajanja tri susedne opštine 2011. godine.

Demografija
2011.
19.005[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Škrivanić 1961, str. 1-15.
  2. ^ Ostrogorski 1965, str. 30-33.
  3. ^ Κάστρα της Ελλάδας: Πολύστυλον
  4. ^ „Detailed census results 2011”. Arhivirano iz originala 16. 10. 2015. g. Pristupljeno 7. 5. 2015. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]