Azat (reka)
Azat jerm. Ազատ | |
---|---|
Opšte informacije | |
Dužina | 55 km |
Basen | 572 km2 |
Pr. protok | 35,9 m3⁄s |
Sliv | Kaspijskog jezera |
Plovnost | nije plovna |
Vodotok | |
Izvor | jugozapad Gegama |
Ušće | u Araks (blizu Artašata) |
Geografske karakteristike | |
Država/e | Jermenija |
Oblast | Kotajk, Ararat |
Pritoke | Milli |
Reka na Vikimedijinoj ostavi |
Manastir Gegard i dolina gornjeg Azata | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Mesto | Jermenija |
Koordinate | 40° 10′ 01″ S; 45° 00′ 31″ I / 40.166839° S; 45.008666° I |
Kriterijumi | Kulturno dobro: ii |
Referenca | 960 |
Upis | 2000 (-1976. sednica) |
Ugroženost | ne |
Azat (jerm. Ազատ) je jermenska reka koja protiče kroz provincije (marzeve) Kotajk i Ararat.
Nastaje na jugozapadnim obroncima Gegamskih planina od rečica Goht i Voskedžur. Uliva se u reku Araks u blizini grada Artašata.
U gornjem delu toka protiče kroz Garnijsku klisuru koja je ime dobila po obližnjem selu Garni. Klisura je poznata po prirodnim bazaltnim petougaonim i heksagonalnim stubovima koji je okružuju poput ograde, a iznad kanjona se proteže Garnijski plato.
U srednjem delu toka nalazi se veštačko Azatsko jezero zapremine 70 mln m³. Prosečan protok na ušću iznosi oko 6,51 m³/s, maksimalno do 35,9 m³/s.
Od 2000. gornji deo toka reke Azat i obližnji Manastir Gegard su uvršteni na UNESKO-vu listu svetskog nasleđa.[1] Ovaj deo je turistički najposećeniji deo cele Jermenije. Manastir je izgrađen na mestu odmah ispod izvora Azata koji izvire u pećini na visokim liticama, a koja je bila sveta još u praistoriji. Uništen je u 9. veku, ali ga je oko 1200. godine obnovila vladarska porodica Prošijan, koja je zaslužna i za raskošan sistem navodnjavanja koji vodi s ovog mesta.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Bazaltni stubovi u Garnijskoj klisuri
-
Bujica u gornjem delu toka
-
Reka na ulazu u istoimeno jezero
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Fotogalerija na Армения.ру
- Gegardski manastir i gornji deo toka Azata