Aleksej Rjabinjin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aleksej Rjabinjin
Lični podaci
Puno imeAleksej Valerijević Rjabinjin
Datum rođenja(1970-04-03)3. april 1970.(54 god.)
Mesto rođenjaMurom, SSSR
Naučni rad
Poljeekonomija
Zvanični veb-sajt
ryabinin.ru

Aleksej Valerijević Rjabinjin (rus. Алексей Валерьевич Рябинин; Murom, 3. april 1970) ruski je ekonomista, političar i pisac. Član je Skupštine grada Moskve (2009–2014) i Saveza novinara Rusije. Ruski javni ombudsman za autorska prava i intelektualno vlasništvo.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Školovanje i karijera[uredi | uredi izvor]

Aleksej Rjabinjin rođen je 3. aprila 1970. u Muromu. Diplomirao je 1993. na Moskovskom institutu za fiziku i tehnologiju. Doktorirao je 2000. godine na temu „Mehanizmi transformacije i stabilnosti penzijskih sistema u ekonomskom prostoru Zajednice nezavisnih država” i stekao je zvanje doktora ekonomskih nauka.

Od 1998. do 2012. godine bio je rektor Instituta za ekonomiju i rukovođenje u industriji, koji se nalazi u Moskvi[1]. Za rad na ovaj dužnosti 1998. godine dobio je odlikovanje od predsednika Rusije Borisa Jeljcina[2]. Takođe od 2003. do 2009. godine obavljao je dužnost rektora na Institutu za ekonomiju i socijalne odnose. Od 2015. godine nalazi se na dužnosti generalnog direktora Instituta za ekonomska i socijalna istraživanja[3].

Naučni rad[uredi | uredi izvor]

Aleksej Rjabinjin napisao je više članaka o ekonomskom razvoju, industrijskom i naučnom napretku i inovacijama. Predsednik je uredništva naučnih časopisa „Federativni odnosi i regionalna socijalno-ekonomska politika”, „Industrijska politika u Ruskoj Federaciji” i „Lokalna samouprava u Ruskoj Federaciji”. Rad Rjabinjina o radnim odnosima i socijalnom partnerstvu uključen je kao obavezna literatura kursa o radnom pravu na državnom univerzitetu u Permu. Pod njegovim uredništvom objavljena je dvotomna naučna enciklopedija „Sva Rusija“ o naseljima i regionima Ruske Federacije.

Knjige[uredi | uredi izvor]

„Tezej”

Aleksej Rjabinjin je autor nekoliko knjiga za decu. „Zagonetka Sfinge”, „Teze”, „Jabuka razdor”. Radnja knjiga je zasnovana na mitologiji antičke Grčke.

2017. je objavljena njegova knjiga za decu „Jabuka razdora”, u kojoj su antički mitovi i legende o istoriji trojanskog rata ponovo ispričane u pristupačnijoj formi. Knjiga je dobila brojne pozitivne kritike. Poređena je sa Ruskim klasicima kao „nova intepretacija kulturnog nasleđa antičke Grčke u kontekstu izazova 21. veka”. Očaranost slikovitošću i lakoćom čitanja je takođe isticana. Početkom 2018, knjiga „Jabuka razdora” je dobila nagradu Ernesta Hemingveja za 2017. u kategoriji „Dečija proza”. Tokom 2018. Aleksej je objavio svoju drugu knjigu o grčkoj mitologiji, „Tezej”, koja govori o avanturama jednog od centralnih ličnosti antičke mitologije — Tezeju. Knjiga je takođe dobila pozitivne kritike u medijima. 2019. objavio je još jednu dečiju knjigu na temu antičke mitologije — „Zagonetka Sfinge”.

Nekoliko pozorišnih predstava je proizišlo iz Rjabaninovih knjiga, koje su dobile pozitivne komentare u medijima.

2019. godine Ruska Akademija Pozorišnih Umetnosti i Astrakhanski Teatar su objavili njegovu predstavu „Igra Bogova” (A. Rjibinin i E. Isaeva). Predstava je dobila nagradu za modernu dramu Ruskog Ministarstva Kulture.

Karakteri Rjabininovih knjiga su heroji antičke mitologije Tezej, Edip, Diomed, Atina, Zevs, Dionis, Antigona i mnogi drugi.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Obщaя informaciя”. ineup.ru. Pristupljeno 19. 8. 2020. 
  2. ^ „Ukaz Prezidenta Rossiйskoй Federacii «O nagraždenii gosudarstvennыmi nagradami Rossiйskoй Federacii», № 1079 ot 11 sentяbrя 1998 goda.”. pravo.gov.ru. Pristupljeno 19. 2. 2020. 
  3. ^ „Rяbinin Alekseй Valerьevič”. rosinstitut.ru. Arhivirano iz originala 14. 02. 2020. g. Pristupljeno 19. 8. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]