August Prosenik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
August Prosenik
August Prosenik 1948. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1916-08-25)25. avgust 1916.
Mesto rođenjaJesenice, Austrougarska
Datum smrti22. jul 1975.(1975-07-22) (58 god.)
Mesto smrtiZagreb, SFRJ
DržavljanstvoJugoslavija

August Prosenik (Jesenice, Austrougarska, 25. avgust 1916. — Zagreb (SFRJ) 22. jul 1975) je bio biciklistički reprezentativac Kraljevine SHS i FNR Jugoslavije, specijalista za drumski biciklizam. Po zanimanju mehaničar.

Prvi učitelj u biciklizmu mu je bio Josip Pavlija, trostruki prvak Jugoslavije u drumskoj vožnji, a u svojoj karijeri je vozio za klubove, Sokol, Građanski i Dinamo iz Zagreba.

Veliki uspeh postigao je na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu osvojivši 13 mesto u drumskoj trci sa vremenom prvoplasiranog. Prvenstvo Jugoslavije u drumskom biciklizmu osvajao je tri puta Prvenstvo Jugoslavije u biciklizmu 1936. Prvenstvo Jugoslavije u biciklizmu 1937. i Prvenstvo Jugoslavije u biciklizmu 1940. godine. Godine 1937. pobednik je prve etapne trke u Jugoslaviji Kroz Hrvatsku i Sloveniju. Pobedio je i u dva sustreta reprezentacija Jugoslavije i Bugarske: 1937. na trci od Beograda do Sofije i 1938. od Sofije do Beograda. Prvi je bio 1939. i na prvoj međunarodnoj trci Kroz Srbiju.

Učestvovao je NOB-u, a posle oslobođenja nastavio sa takmičenjima i biciklizmu. Pobedio je 1946. na trci Oko Rumunije, 1947. bio je pobednik treke Beograd—Budimpešta. Njegov najveći uspeh je pobeda na prvoj Trci mira VaršavaPrag održanoj 1948. godine. Sa reprezentacijom Jugoslavije (Milan Poredski, Prosenik, Aleksandar Strain, Aleksandar Zorić) učestvovao je u trci 200 km drumske vožnje na Olimpijskim igrama 1948. u Londonu. Pošto su sva četvorica odustali u pojedinačnoj trci, nisu bodovani ni za ekipni plasman.

Iste godine učestvovao je na prvoj Trci mira PragVaršavaPrag, gde je pobedio u drugom delu te trke od Varšave do Praga.

Ulica u Zagrebu nisi njegovo ime.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Almanah jugoslovenskog sporta Sportska knjiga Beograd 1964. godine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]