Banja Roge

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Banja Roge ili Roška banja, nalazi se ataru sela Roge, u blizini Požege od koje je udaljena oko 14km. Roška banja je smeštena od centra sela 1,5km, na jednoj zaravnjenoj površini oko koje se uzdižu padine planine Blagaje (844 m) na severu i Gradine na zapadu, a na udaljenosti od oko 500m protiče reka Veliki Rzav.

Prema priči meštana izvor Roge je poznat još iz turskog doba, a navodno je pre Drugog svetskog rata ovde bila banja, kao i da su 1950. godine u okviru požeškog rekreativnog centra, na mestu prethodno uništene banje izgrađena nova banja Roge koja je radila do 90-ih godina 20. veka.

Banja danas[uredi | uredi izvor]

Iznad izvora podignuta je matalna konstrukcija dimencije 5x10m koja predstavlja improvizovanu banju. Unutar ovog metalnog objekta nalazi se izvor Roge koje je kaptiran i od koga se voda preliva u dva omalena protočna bazena (muški i ženski) postavljena jedan do drugog, pa u potok koji se uliva u reku Veliki Rzav.

Analiza vode[uredi | uredi izvor]

Na osnovu kompletnih rezultata ispitivanja mineralne vode iz banje, zaključeno je da po svojim fizičko – hemijskim karakteristikama ona pripada kategoriji kalcijum, magnezijum hidrokarbonatnih, oligomineralnih, slabo sulfidnih hipotermija.

  • Organoleptički: voda je bistra, bez boje, mirisa i ukusa.
  • Fizički, fizičko-hemijski i osnovni hemijski rezultati:
  • Temperatura ispitivane vode bila je 26,1°C pri temperaturi vazduha 26°C što je svrstava u kategoriju hipotermalnih voda,
  • ph vrednost od 7,1 ova voda daje neutralne reakcije,
  • Mineralizacija : ukupna mineralizacija je 0,4058 gr/l a suvi ostatak na 180°C je 0,248 gr/l prema kome ova voda pripada slabo mineralizovanim, oligomineralnim vodama
  • Rezultati hemijskih analiza:
  • Katjoni: među katjonima dominiraju joni magnezijuma Mg++ zastupljeni sa 54,0597 milival % i joni kalcijuma Ca++ sa 41,0687 milival %
  • Anjoni: u anjonskom sastavu najdominantniji su joni hodrokarbonata HCO3 zastupljeni su čak 93,411 milival %
  • Slabi elektroliti: vrednosti metaborne i metasilicijumove kiseline se u granicama normale.
  • Rastvoreni gasovi: registrovana je mala količina rastvorenog lekovitog gasa vodonik sulfida H2S blizu ½ mg/l.
  • Fizički aktivni metali, metaloidi. Nemetali su pseudometali. Svi gorenavedeni ispitivani elementi su prisutni u malim količinama koje su u granicama dozvoljenih vrednosti.
  • Radioaktivnost:

Prema izmerenim vrednostima ukupne alfa i beta aktivnosti kao i gamaspetrometrijskog ispitivanja (Cs137, Cs134, K40, U238, Ra226 i Ra228) zaključuje se da su vrednosti izmerene radioaktivnosti u saglasnosti sa zakonskim propisima (Sl.l. SRJ br 9/1999 I Sl.l. SRJ br 53/2005) te se ova voda može koristiti u balneološke svrhe.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Roška banja”. MZ Roge. Arhivirano iz originala 13. 3. 2017. g. Pristupljeno 12. 3. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]