Veliki Trnovac

Koordinate: 42° 28′ 31″ S; 21° 44′ 30″ I / 42.47539° S; 21.74169° I / 42.47539; 21.74169
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Veliki Trnovac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
OpštinaBujanovac
Stanovništvo
 — 2011.6.762
Geografske karakteristike
Koordinate42° 28′ 31″ S; 21° 44′ 30″ I / 42.47539° S; 21.74169° I / 42.47539; 21.74169
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina405 m
Veliki Trnovac na karti Srbije
Veliki Trnovac
Veliki Trnovac
Veliki Trnovac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj17528
Pozivni broj017
Registarska oznakaBU

Veliki Trnovac je naseljeno mesto u opštini Bujanovac, koje se nalazi u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. živelo je 6.762 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 5.896 stanovnika).

Religija[uredi | uredi izvor]

U naselju postoji srpski pravoslavna crkva Sv. cara Konstantina i carice Jelene. Pravoslavni Srbi iz Bujanovca su poslali pismo patrijarhu Germanu 7. maja 1969. u kojem su se žalili da lokalni Albanci skrnave ovu crkvu. Srbi su tu živeli do 1964., a crkva je građena na starim temeljima crkve 1936/37. Uništena je ograda crkvenog dvorišta, slomljeni su kapija i vrata na crkvi, uništeni su svi grobovi, uništene su sve ikone u crkvi i razlupani svi prozori. Crkvu su Albanci koristili kao toalet, a ekipa iz zavoda za spomenike iz Beograda je u crkvi zatekla jednog magarca. Tri džamije u mestu su Albanci održavali, a ovu crkvu su skrnavili.[1] Slični vanalizmi se učestalo ponavljaju i u 21. veku, pa su tako 2007. Srbi iz Bujanovca u crkvi zatekli odvaljena i bačena vrata, počupane elekteične vodove, odnet strujomer, iščupan i polomljen luster i pepeo od ložene vatre na sred crkve, a bili su i vidljivi tragovi ljudskog izmeta.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Veliki Trnovac živi 4.324 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 30,2 godina (29,2 kod muškaraca i 31,2 kod žena). U naselju ima 1.236 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 5,47.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Albancima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Nacionalnost 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002. 2011. 2022.
Srbi 86
  1,74%
2
  0,04%
9
  0,14%
Albanci 4.502
 90,91%
5.517
 98,55%
6.278
 99,08%
[a] 186
 96,35%
6.730
 99,53%
Bošnjaci
Muslimani (do 1991)
14
  0,28%
1
  0,02%
16
  0,25%
5
  2,60%
1
  0,01%
Romi 11
  0,22%
7
  0,13%
Makedonci 2
  0,03%
Jugosloveni 187
  3,78%
3
  0,05%
Mađari 1
  0,02%
Bugari 1
  0,01%
Ostali                                         1
  0,52%
    30
  0,44%
             
Ukupno 3.887 4.378 4.952 5.598 6.336 5.896 6.762 [b]


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Popis stanovništva 1991. je bojkotovan od strane albanskog stanovništva
  2. ^ Zbog nepotpunog obuhvata podaci iz 2002. g. su iskazani samo na nivou opštine.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pravoslavlje, br. 1344. od 15. marta, Napadi na srpske svetinje i pravoslavne vernike na Kosovu. Beograd: SPC. 2023. str. 27. 
  2. ^ Oskrnavljena crkva u Velikom Trnovcu. 2007. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]