Vilijam Renkvist

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vilijam Renkvist
Vilijam Renkvist
Lični podaci
Datum rođenja(1924-10-01)1. oktobar 1924.
Mesto rođenjaMilvoki, Viskonsin, SAD
Datum smrti3. septembar 2005.(2005-09-03) (80 god.)
Mesto smrtiArlington, Virdžinija, SAD
DržavljanstvoAmerikanac
UniverzitetUniverzitet Stanford
Univerzitet Harvard
Pravna škola Stanford
Profesijapravnik, sudija
Politička karijera
Politička
stranka
Republikanska stranka
16. Predsednik Vrhovnog suda SAD
26. septembar 1986 — 3. septembar 2005.
PrethodnikVoren E. Berger
NaslednikDžon Roberts
Pridruženi sudija Vrhovnog suda SAD
7. januar 1972 — 26. septembar 1986.
PrethodnikDžon Maršal Harlan II
NaslednikAntonin Skalija

Potpis

Vilijam Habs Renkvist (engl. William Hubbs Rehnquist, Milvoki, Viskonsin, SAD, 1. oktobar 1924Arlington, Virdžinija, 3. septembar 2005) je bio američki advokat i pravnik koji je služio kao pridruženi sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država i kasnije kao 16. predsednik Suda.

Ričard Nikson ga je nominovao na mesto pridruženog sudije, nakon povlačenja Džona Maršala Harlana II. Renkvist je preuzeo dužnost 7. januara 1972, nakon što je njegovo imenovanje potvrđeno u Senatu glasovima 68 senatora, dok ih je 26 bilo protiv.

U Burgerovom sudu, Renkvist je bio jedan od najkonzervativnijih sudija. Odbacivao je široko tumačenje 14. amandmana, koji je po njemu samo trebalo da reši problem ropstva, a ne da se primenjuje kako bi se proširila prava zatvorenika i legalizovao abortus.[1] Renkvist je zastupao stav da nije posao Suda da odražava i prati promene u društvu i društvenim vrednostima, već da je to posao Kongresa.[2] Takođe je zastupao stav da države imaju pravo da propisuju molitve u državnim školama.[3]

Nakon povlačenja predsednika Vorena Bergera 1986, Ronald Regan je nominovao Renkvista za predsednika Suda, dok je na njegovo mesto pridruženog sudije imenovao Antonina Skaliju. Renkvist je bio predsednik skoro 19 godina, što je četvrti najduži mandat predsednika u istoriji Suda (posle Maršala, Tejnija i Fulera). Nakon njegove smrti 2005, Džordž V. Buš je za novog predsednika imenovao Džona Robertsa.[4]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Woodward & Armstrong 1979, str. 411.
  2. ^ Woodward & Armstrong 1979, str. 221.
  3. ^ „Reagan's Mr. Right”. TIME. 30. jun 1986. Arhivirano iz originala 25. 10. 2012. g. 
  4. ^ Adam Liptak And Todd S. Purdum. „As Clerk for Rehnquist, Nominee Stood Out for Conservative Rigor – New York Times”. The New York Times. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]