Dobri Potok

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dobri Potok je porta-crkveni park, formiran kao jedinstven duhovno-kulturni centar, oko crkve posvećene Uspenju Presvete Bogorodice u Krupnju. Podignut je zalaganjem sveštenika protojereja-stavrofora Aleksandra Đurđeva. Mesto gde se crkva nalazi dobilo je ime po selu Dobri Potok po turskom popisu iz 1528. godine. Tokom vremena izbrisalo se ime Dobri Potok jer je dominiralo ime sela Lipenovića.[1]

U porti se svake godine održava Petrovdanski sabor, manifestacija narodnog stvaralaštva i folklora, na kojem se mladići i devojke nadigravaju za dukat, kao nagradu.

Crkveni park[uredi | uredi izvor]

Na ulazu u ograđenu portu od tesane hrastovine upletene jasenovim prućem stoje dve kapije. Mala i velika kapija na drvenim stubovima pokrivene šindrom. Na svakoj kapiji stoje po tri krsta, a ispod krova po jedna dvostrana ikona koja prestavlja Uspenje Presvete Bogorodice. Ispred male kapije, koja je odmah do hrama, su dve ploče. Jedna je postavljena u spomen Knjazu srpskom Milošu Obrenoviću koji je prisjedinio Krupanj i Rađevinu Kneževini Srbiji 1834. godine, a na drugoj ploči predstavljen je istorijat crkve. Lepotu crkve ističe drveni krov od suve hrastovine pokriven šindrom na kojem dominiraju dva krsta. Bela fasada ističe drvenu pripratu satkanu od hrastovih šašovaka i duboreza tipične rađevske ornametike. Iznad crkve je zvonara, a ispred crkveni dom. U prizemlju crkvenog doma je sala sa kuhinjom, a na spratu etno-muzej kao zadužbina sveštenika Aleksandra Đurđeva. Pored ovog etno muzeja i u drugim zgradama postoje muzejske postavke tematski posvećene starim zanatima, istorijatu crkve u Dobrom Potoku, svetosavskoj deci, lovu i pčelarstvu.

Iza crkvenog doma pod zemljom uklesana u stenu sa nekoliko hodnika nalazi se kapela Sv. Velikomučenika Prokopija koja je stalno otvorena. Poviše nje je još jedna kapela posvećena Svetoj mati Paraskevi i etno dvorište sa prikazom starog domaćinstva sa glavnom kućom i pripadajućim pomoćnim zgradama.

Staro groblje[uredi | uredi izvor]

Tu je i hektar uređenog groblja gde počivaju većim delom zemni ostaci starih krupljana, a manjim seljana iz Lipenovića. U najstarije spomenike na ovome groblju spadaju nadgrobni belezi bez natpisa, skromno obrađeni od ovdašnje sige i krečnjaka. Na ovim spomenicima, različitih veličina dominiraju: uklesani krstovi raznih formi i oblika čija obavezna pratnja jesu predstave polumeseca, punog meseca, mladog meseca tj. mena, predstave određenih alatki, krampa i sekire, kao oznake muškarca i preslice kao oznake žene i mnogih drugih dekorativnih elemenata.

U drugu grupu spadaju spomenici sa natpisima koji se opet mogu podeliti na one, koji su pravljeni od ovdašnjeg materijala, a koji su mnogo grublji sa šturim podacima, i one koji su pravljeni od kamena sa strane, a koji obiluju većim tekstom. Ovo su spomenici s kraja 18. i 19. veka. Ovi spomenici su najdekorativniji. U poslednju grupu spadaju nadgrobni spomenici koji su podignuti krajem 19. veka i tokom 20. veka. Dekoracija ovih spomenika je raznovrsna

Spomen ploče[uredi | uredi izvor]

Ispod crkve nalazi se česma „Braće Jugovića” koja se pominje još u 19. veku. A na zidovima podzide uzidano je nekoliko ploča u spomen: Harambaši Đorđu Obradoviću Ćurčiji koji podiže Rađevinu na ustanak 1804. godine; Knezu Krsti Ignjatoviću, vojvodi rađevskom, branitelju Krupnja od Turaka od 1804-1812; Vojvodi Maksimu Krstiću, branitelju Krupnja od 1809-1813; Sreskom načelniku kapetanu Petru Radojloviću, koji je iselio Turke i razrušio Soko-grad 1862. godine.

Portu crkve krase stoletne lipe, koje su zaštićene kao spomenik prirode, a ispod njih desetina otkrivenih i pokrivenih sofri-sobrašica, sa stolovima i klupama za odmor posetilaca.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]