Dojkinačko vrelo

Koordinate: 42° 59′ 33″ S; 22° 37′ 35″ I / 42.9925° S; 22.6265° I / 42.9925; 22.6265
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
42° 59′ 33″ S; 22° 37′ 35″ I / 42.9925° S; 22.6265° I / 42.9925; 22.6265
Dojkinačko vrelo
Tip Kraško
Izdašnost oko 300-400 l/s m3/s
Temperatura vode 12 -14 °C
Planinski venac Vlaška planina
Geoprostor Pirotska kotlina
Oblast Jugoistočna Srbija
Država Srbija
Dojkinačko vrelo na karti Srbije
Dojkinačko vrelo

Dojkinačko vrelo je jedno od mnogobrojnih kraških izvora razbijenog tipa u kršu Istočne Srbije. Aministrativno pripada Opštini Pirot i Pirotskom upravnom okrugu.[1]

Geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Dojkinačko vrelo je kraško vrelo razbijenog tipa, čije vode u izvoru sa kraške zaravni Glogovice na kojoj se nalaze uvale Ponor i Vrtibog.

Izdašnost vrela je teško izmeriti jer se radi o razbijenom tipu vrela. Procenjuje sa da je u proseku godišnje, izdašnost vrela 300-400 l/s .[2] (Petrović J. i ostali, 2000). Za razliku od Jelovičkog, Dojkinačko vrelo se retko zamućuje.[1]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Kraška vrela — Dojkinačko vrelo U: Mrđan M. Đokić, Nišava – potamološka studija, doktorska disertacija, Niš, str. 42.
  2. ^ Petrović J., Stanković Stevan M., Popović M. (2000): Izvori, vrela i površinske vode gornjeg Ponišavlja. Javno preduzeće „Vodovod i kanalizacija - Pirot”, Pirot

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Petrović J. (1999): Priroda Pirotske kotline i gornjeg Ponišavlja. Institut za geografiju, Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, Novi Sad
  • Petrović, Jovan (1976). Jame i pećine SR Srbije. Beograd: Vojnoizdavački zavod.
  • P. Čubrilović, Lj. Palavestrić, Karsne izdani šireg oboda Pirotske kotline, Fond Geološkog zavoda, Beograd. Raspored vrela Pirotske kotline može se videti na str. 58. Izvori, vrela i površinske vode Gornjeg Ponišavlja. Izdanje Javnog preduzeća vodovod i kanalizacija Pirot, 2000. g.
  • Z. Protić, K. Petković, Tumač za geološku kartu lista „Pirot“ razmere 1:100.000. Povremena izdanja Geološkog instituta Beograd, 1932. g.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]