Ernst Gideon fon Laudon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ernst Gideon fon Laudon
Datum rođenja(1717-02-02)2. februar 1717.
Mesto rođenjaTocen, Švedska Livonija
Datum smrti14. jul 1790.(1790-07-14) (73 god.)
Mesto smrtiNovi JičinSveto rimsko carstvo
RoditeljiOto Gerhard Laudon

Baron Ernst Gideon fon Laudon (nem. Ernst Gideon Freiherr von Laudon; Tocen, 2. februar 171714. jul 1790) je bio austrijski generalisimus, jedan od najuspešnijih protivnika pruskog kralja Fridriha Velikog.[1]

Rodio se u Estoniji, u vojničkoj porodici škotskog porekla. Otac mu se penzionisao kao švedski potpukovnik. Ratovao u ruskoj vojsci (1732—1741.) u Ratu za poljsko nasleđe (1733—1735.) i Rusko-osmanskom ratu (1735—1739). Od 1742. služio u austrijskoj vojsci. Bio je major Trenkovih pandura, s kojima je ratovao u Ratu za austrijsko nasleđe (1740—1748). Učestvovao je u Sedmogodišnjem ratu u kojem je došao do generalskog čina i tokom rata, dobio plemićki naslov barona. Početkom 1778. postao je podmaršal. Borio se u Ratu za bavarsko nasleđe (1778—1779.), bez neke slave, dok se proslavio u Austrijsko-osmanskom ratu 1788—1791. osvojio Drežnik, Dubicu i Novi, 1789. zauzeo Berbir (Gradiška), a imao je uspeha u Srbiji, osvojivši Beograd i Smederevo. Sarađivao je sa frajkorima Koče Anđelkovića. Bio je kapetan u Vojnoj krajini, gde je zaslužan za infrastrukturne radove i pošumljavanje (Laudonov gaj).

U Laudonovoj regimenti značajan deo su činili Srbi iz Banata.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]