Zemski sabor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zemski sabor.

Zemski sabor (rus. зе́мский собо́р, srp. zemaljska skupština) bio je skupština staleža u Ruskom carstvu u 16. i 17. veku.

Pojam[uredi | uredi izvor]

Sam pojam "Zemski sabor" prvi je upotrebio Konstantin Aksakov oko 1850: u hronikama iz 16. i 17. veka skupština se pominje prosto kao "Sabor" (rus. собо́р)[1].

Istorija[uredi | uredi izvor]

Zemski sabor je prvi put sazvan 1549. po naredbi Ivana IV Groznog, a zatim je povremeno sazivan od njegovih naslednika[1]. Tako sazvanu skupštinu činilo je od nekoliko desetina do nekoliko stotina najvažnijih plemića i sveštenika, koje bi vlada često prinudno pokupila po Moskvi[1]. Sabor je bio sazivan po potrebi, radi potvrde zakona ili pretresanja unutrašnjih i međunarodnih pitanja, pa čak i radi izbora vladara (Borisa Godunova, Mihaila Romanova) u vreme krize. U odsustvu cara, Sabor je mogao da sazove patrijarh ili Boljarska duma.[1]

Značaj[uredi | uredi izvor]

Zemski sabor je u vreme kriza dva puta birao cara: 1598. Borisa Godunova (po izumiranju Rjurikoviča) i 1613. Mihaila Romanova (nakon Vremena smutnje).

Liberalni ruski istoričari 19. veka prikazivali su Zemski sabor kao preteču parlamenta i začetak liberalne demokratije u carskoj Rusiji, ali to mišljenje nije opšte prihvaćeno[2]. Delegati nisu imali nikakvih zakonom utvrđenih prava i ovlašćenja, i samo su potvrđivali odluke vlade[1]. Poslednji put sabor je sazvan 1684. za vreme regentkinje Sofije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 461. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. 
  2. ^ The Cambridge history of Russia. Perrie, Maureen, 1946-, Lieven, D. C. B., Suny, Ronald Grigor. Cambridge: Cambridge University Press. 2006. str. 460. ISBN 9780521812276. OCLC 77011698. 

Literatura[uredi | uredi izvor]